s
f i y S

U fokusu

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?
Nije sve u proračunu: Što govore drugi pokazatelji društvenog razvitka; otkud osjećaj izostanka perspektive?

2. travnja 2018. / čita se 9 minuta

Višeslav Raos

zašto hrvatska zaostaje (2)

Nije sve u proračunu: Što govore drugi pokazatelji društvenog razvitka; otkud osjećaj izostanka perspektive?

Nezavisni sindikat znanosti organizira u utorak u 14:00 prvu stručnu raspravu pod naslovom Zašto Hrvatska zaostaje? U prethodnom, također pripremnom članku za tu diskusiju, Višeslav Raos ispitivao je tezu je li zaostajanje posljedica zanemarivanja demokratskih standarda a u ovom iznosi niz pokazatelja društvenog zaostajanja na koje se inače manje obraća pažnja. Na primjer, Hrvatska odskače po neaktivnosti (a ne samo nezaposlenosti) mladih. Ta vrsta pokazatelja, uz pokazatelje rizika od siromaštva, ulaganja u znanost i sl. ukazuje koliko je neadekvatno Hrvatska odgovorila na krizu. Tri zemlje, Češka, Slovačka i Slovenija, koje su odskakale u demokratskom razvoju, najbolje stoje i prema pokazateljima društvenog razvitka. Hrvatska je u skupini zemalja koje najviše zaostaju, s Bugarskom i Rumunjskom

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

2. travnja 2018.

Ideje.hr

Rasprava: Zašto propadaju reforme znanosti? srijeda 12:00

Kamo ide hrvatski znanstveni sustav – prema racionalnoj reformi ili prema entropiji i urušavanju?

U srijedu, 18. travnja u 12:00 bit će predstavljeno istraživanje prema kojem hrvatski znanstveni sustav ne potiče izvrsnost (75%) već znanstvene mediokritete (72%); podržava klijentizam i ortački akademizam (71%). Slijedi rasprava u kojoj će g. Radovan Fuchs i drugi analizirati zašto propadaju reforme znanosti i visokog obrazovanja

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

29. ožujka 2018.

Ideje.hr

Prekarijat (2)

Analiza podataka: Tko čini prekarijat u Hrvatskoj

Iva Tomić, s Ekonomskog instituta Zagreb, potaknuta Eurostatovim podatcima o udjelu prekarnog rada u Hrvatskoj od 8,4 posto u ukupnoj zaposlenosti, a prema kojima Hrvatska prednjači u EU, dala si je truda i detaljnije analizirala te podatke. U nastavku, kroz slike koje je Tomić izradila, prikazat ćemo neke od nalaza.

Hrvatska šampion prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme

27. ožujka 2018. / čita se 4 minute

Jelena Ostojić

NE-Zaposlenost

Hrvatska šampion prekarnog rada; nesigurnog, ponižavajućeg i rada na određeno vrijeme

U srijedu 28. ožujka u 16 sati u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu Hrvatsko društvo sociologa organizira javnu raspravu pod naslovom: "Kapital i rad u Hrvatskoj – je li moguć novi 'društveni ugovor'?" Kao prvi predložak za tu diskusiju Ideje.hr objavljuju članak Jelene Ostojić, asistentice sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, u kojem ona zaključuje, na temelju podataka o eksploziji prekarnog rada, da s tvrdnjama o padu nezaposlenosti treba biti oprezan

  1. Pages:
  3. 1
  4. ...
  5. 24
  6. 25
  7. 26
  8. 27
  9. 28
  10. 29
  11. 30
  12. 31
  13. 32
  14. 33