Donald Trump se obraća svima koji se osjećaju izigrani od postojećeg sustava: On je njihova osveta. Kaos koji će posijati je njihova zadovoljština. Biden poziva na jedinstvo građana i suradnju sa saveznicima u izgradnji boljeg i pravednijeg svijeta. Čovjek bi, piše Ivo Škorić, greškom mogao pomisliti da je tu izbor jasan.
Lars Fr. H. Svendsen istražuje u knjizi "Filozofija nade" važnost nade kroz povijest filozofije, odbacujući religiozne i psihološke definicije te se fokusira na nadu kao sekularnu snagu koja oblikuje naš identitet i omogućava nam da se nosimo s izazovima života. U pregledu knjige Zdenko Duka zaključuje kako se radi o čitkom djelu za svakoga tko želi još nešto doznati da bi sam razmislio o smislu života.
Umjetna inteligencija otvara značajne mogućnosti ne samo za otkriće novih proteina i razvoj novih lijekova, već i za personalizaciju medicine, prilagođavanje dijagnoza i terapija kako bi one bile optimalne za pojedinca kojem su namijenjene, piše Tamara Čačev. Automatizacija istraživačkih procedura oslobodila bi stručnjake da se bave kreativnijim dijelom znanstvenih istraživanja, a analiza i sažimanje opširnih informacija mogli bi olakšati interdisciplinarnost i suradnju između različitih specijalizacija unutar srodnih ali različitih područja istraživanja.
Američku vojnu silu je izuzetno teško pobijediti na taktičkoj razini, dakle u pojedinačnoj bitci, piše Oleg Maštruko u svojem tekstu o jednom od ključnih bojišta Korejskog rata. Malo tko je čuo za Operaciju kod akumulacije Chosin, iako je ta bitka jedna od najvećih i najvažnijih u 20. stoljeću. Malo tko je čuo za nju jer je bila daleko, ali i zato jer su je Amerikanci - izgubili.
Civilizacijski napredak postoji i značajan je, ali brojni događaji ukazuju na to da je društvena zbilja krhka i proturječna, prikazuje Zdenko Duka knjigu "Kraj iluzija" njemačkog sociologa Andreasa Reckwitza. Uz tri opsežne skupine: nove visokokvalificirane srednje klase u usponu, stagnirajuće tradicionalne srednje klase te nove prekarne klase u silasku u društvu kasnog modernizma tu je još i gornja klasa superbogatih, onih najviše jedan (ili još manje) posto koji se oslanjaju na imetak
Osamdesetih godina prošlog stoljeća mnoga su kućanstva zamijenila maslac margarinom, a slijedili su i drugi proizvodi sa smanjenim udjelom masti, no danas znamo da su određeni tipovi masnoća zapravo izrazito korisni i trebalo bi ih unositi i u znatno većim količina nego što je uobičajeno u standardnoj prehrani, piše Tamara Čačev u svojem tekstu o višestruko nezasićenim masnim kiselinama. Problem je što na trendovima zdrave prehrane zarađuje mnogo parazitirajućih paraznanstvenih industrija, zbog kojih su ljudi izgubili povjerenje u informacije koje dolaze od znanstvenika.
Nacionalni simbol Japana, sakura, trešnjin cvijet, bio je benigni simbol kulturnog identiteta, no 1870-ih je izobličen u maligni simbol nacionalizma i agresije, piše Velimir Grgić u eseju o kulturi smrti koja je stvorila kamikaze. Istražuje i ulogu D.T. Suzukija, najvećeg poslijeratnog "izvoznika" Zen filozofije na Zapad, koji je carskim vlastima pomogao pretvoriti Zen u oružje, šireći gospel o načelu jedinstva Zena i mača, o ravnopravnom odnosu prema životu i smrti.
Gravitacijske leće - svojevrsne naočale svemira - mogu nam omogućiti promatranje i proučavanje izuzetno dalekih galaksija i zvijezda koje bi inače bilo nemoguće opaziti, piše Lana Ceraj u tekstu o otkriću Earendel, dosad najudaljenjijoj opaženoj zvijezdi. Početak je to novog poglavlja istraživanja fizike zvijezda, pogotovo u trenucima kada je svemir još bio mlad.
Odnos prema asistentima u nastavi slika je 'humanosti' društva i deklarirane inkluzivnosti. Satnica im je tek nekoliko eura, uvijek rade na određeno a o ostalim benefitima radnog statusa ne mogu ni sanjati. Pomoćnike u nastavi uglavnom se financira iz fondova Europske unije i dijelom iz lokalnih proračuna.
Knjiga o knjižnici Susan Orlean počinje opisom velikog požara koji je 1986. uništio ogromno blago Javne knjižnice Los Angelesa, ali se razvija u napetu, dokumentiranu i emotivnu priču o životu knjižnica, ljudima i predmetima. Marija Ott Franolić povodom prikaza te knjige iznosi i svoje impresije i ljubav prema knjižnicama