Povjesničar Sönke Neitzel u svojim knjigama ruši mitove o povijesti njemačke vojske kroz dva svjetska rata i u poslijeratnom periodu, piše Anđelko Šubić u svojem osvrtu. Neitzel analizira odnos društva i države prema vojsci u tom periodu, a u svakom od razdoblja osvrće se i na zločine koje su počinili Nijemci u uniformi.
Do sada je zabilježeno više od 7.000 rijetkih bolesti, od kojih danas boluje preko 300 milijuna ljudi. Tu nije riječ o zanemarivom problemu, piše Tamara Čačev, no većina tih bolesti u svojoj osnovi ima promjenu u nekom od gena, te ih njihove kliničke i genetske razlike čine jednim od najizazovnijih područja u suvremenoj medicini.
S više od 80 različitih etničkih skupina, Etiopija je kaleidoskop kultura, vjerovanja, tradicija i običaja, piše Velimir Grgić. U Etiopiji se miješaju vjerovanja u Waka i duhove, sunitski islam, pravoslavno kršćanstvo, dok i dalje opstaju brojni davni rituali koji odražavaju tragove drevnog animizma regije.
Zvjezdarnica Vera C. Rubin pratit će sve, od sitnih objekata blizu Zemlje do najudaljenijih galaksija, kako bi pomogla odgovoriti na ključna pitanja o prirodi tamne tvari, tamne energije i širenju svemira, piše Lana Ceraj. Prva znanstvena ustanova nazvana po znanstvenici, zvjezdarnica Rubin donosi novu eru dinamičke astronomije – ne samo mapiranja svemira, već i praćenja njegove promjene kroz vrijeme.
Njemačka je u Prvom svjetskom ratu zabila gol u 80. minuti i imala penal u 85., no svejedno je uspjela izgubiti rat, piše Oleg Maštruko u tekstu o ofenzivi Michael. Njemački imperij, svjestan svog pada, pokušao je promijeniti sudbinu i tijek povijesti. Nisu uspjeli, ali bili su puno bliže nego što mnogi misle.
Trenutno je jedan od najvećih izazova to što se ne možemo složiti ni oko osnovnih činjenica, jer više ne vjerujemo znanosti, ne vjerujemo cijelom sustavu znanja koji smo izgradili kako bismo osigurali pouzdane informacije. A to će biti golem problem za demokracije, rekao je Francis Fukuyama u razgovoru s Domagojem Juričićem.
Postojeća rješenja u Ustavu Republike Hrvatske dostatna su da bi Ustavni sud mogao učinkovito postupati u slučaju pojava neustavnosti, piše Božo Kovačević u svojem laičkom pregledu Ustava i Ustavnih zakona. Problem ne leži u instrumentima koji sutkinjama i sucima stoje na raspolaganju, nego u njihovoj volji i odlučnosti da svoj posao obavljaju u skladu s prisegom koju su potpisali.
Aristotelova silogistika bila je prva formalna logička teorija, a dvije tisuće godina bila je i jedina simbolička logika, piše Zvonimir Šikić. Ona se može svesti na jednostavnu primjenu Vennovih dijagrama, no bitna je kako bi se jasnije predočio napredak na polju logike u proteklih sto pedeset godina.
Freudov nekadašnji suradnik Alfred Adler insistirao je da terapija ne smije ostati u prostoru unutarnje fascinacije, nego mora voditi do promjene u ponašanju, piše Domagoj Juričić. Unatoč njegovom pozitivnom pristupu konkretnom rješavanju problema, društvo je u većoj mjeri prigrlilo Freudeovu psihoanalizu, model koji se savršeno uklopio u proces industrijalizacije mentalnog zdravlja - terapija postaje proces bez kraja, idealno za industriju koja živi od ponovnih dolazaka.
Znanost koju danas zovemo ekonomijom tek je mali dio onoga čime se oikonomia bavila u doba antičke Grčke, piše Filip Drača u pregledu knjige "Oikonomia" Etiennea Helmera. Starogrčka perspektiva je gotovo uvijek – bez ijedne poznate iznimke – oikonomiju supsumirala pod širu mudrost dobrog života, te su i njena osnovna pitanja (poput toga što uopće znači biti bogat i je li beskrajno akumuliranje dobara uopće poželjno) bila podložna raspravi.