U suradnji s Akademijom za politički razvoj Ideje.hr pokreću Polifoniju, seriju podcasta koji se bave aktualnim temama. Karla Ressler, Zvonimir Glavaš i Josipa Majić Predin, pripadnici najnovije generacije Akademije raspravljaju je li politika prljava riječ. Razgovor moderira Ivana Novoselec
Prijateljstva koja nadilaze klasne linije izravno su povezana s većom društvenom mobilnošću i smanjenjem siromaštva, navodi Jeremy Shearmur. Ljudi sve manje osjećaju potrebu sudjelovati u grupnim aktivnostima na kojima bi upoznali i dijelili zajedničke ciljeve i s ljudima koji nisu njihovi istomišljenici. To vodi do gubitka ne samo društvenog povjerenja i nepristranosti, već i do nestanka ključnih znanja. Shearmur nudi i ideje kako bismo mogli preokrenuti taj trend
Pojam vjerojatnosti vrlo je složen, to jest razvija se od vrlo očiglednog do zaključivanja koje zahtijeva više koncentracije. Zvonimir Šikić u sedam nastavaka matematički prikazuje pojam vjerojatnosti na način koji se uz nešto volje može slijediti ali uz prikaz daje i zaključke o prirodi vjerojatnosti koji su i zaključci o svijetu
Što je ostalo od Kripkeovih teza u Imenovanju i nužnosti? Poprilično mnogo, piše Ljudevit Hanžek u drugom članku u povodu nedavne smrti Saula Kripkea, jednog od najvećih filozofa 20. stoljeća, iako uočava da za svaku tezu iz spomenute knjige, koju ovdje detaljno prikazuje, postoji filozof koji je negira i argumentira protiv nje
U četvrtom članku o replikacijskoj krizi Ivan Flis piše o takozvanoj 'tone debate' - raspravi o tonu rasprave - potaknutoj kritikama i izrugivanjima psihologinje Amy Cuddy nakon što njezin ključni rad, na kojem se i obogatila, nije prošao provjeru. Pitanje 'upravljanja neslaganjem', tko u raspravi sudjeluje i u kojem se forumu rasprava vodi, kako se utvrđuju granice između pogrešne interpretacije i neetične prijevare, obnovljeno je prema obrascu čuvene rasprave Roberta Boylea i Thomasa Hobbesa iz sedamnaestog stoljeća, ključne za oblikovanje standarda eksperimentalne znanosti
U prvom članku o nedavno preminulom analitičkom filozofu Saulu Kripkeu (1940. – 2022.) Ljudevit Hanžek kritički prikazuje njegovu utjecajnu interpretaciju problema privatnog jezika i slijeđenja pravila iz Wittgensteinovih Filozofijskih istraživanja.
Prosječan građanin besklasnog društva bit će uzdignut na razinu Aristotela, Goethea, Marxa, mislio je Trocki. Ako prihvatimo Marxov i Hegelov realizam a odbacimo ideje o teleologiji povijesti, možemo razvijati nesavršenu ‘ideologiju’ koja bi morala biti podložna kritičkoj procjeni, piše Jeremy Shearmur. Trenutačno živimo u zapanjujućem kontrastu između onoga što bi bilo potrebno i naše političke prakse.
Izgleda sasvim logično da se altruizam, osobito novčani, treba usmjeriti ondje gdje će biti najefikasniji, recimo spašavati što više djece od zaraze koja ih ubija, jednakom količinom novca koja bi kao dobrotvorna donacija u druge svrhe bila manje efikasna. Iz tog se pristupa razvio pokret, osobito u bogatim slojevima Silicijske doline. No, u analizi se suočio s neočekivanim zaključcima, recimo da bi svi koji se drže učinkovitog altruizma trebali živjeti isposnički, a koristi nije baš lako uspoređivati
Strah od zamjene populacije europskih kršćana islamskim radikalima neutemeljen je, vjeruje Jeremy Shearmur, jer muslimanske imigrante čekaju isti problemi i faze generacijskih promjena kao i katolike u Britaniji ili Mormone u SAD-u - okretanje novih naraštaja 'kulturnoj verziji religije' u kojoj su odgajani
Božo Kovačević analizirao je recentno završene europske projekte Strateški kompas za sigurnost i obranu i Konferenciju za budućnost Europe i ustanovio niz problema koji tu budućnost ozbiljno dovode u pitanje. Što se tiče sigurnosti, Europa se uopće ne oslanja na sebe, ideja zajedničke vojske kao da je potpuno zaboravljena, a i koncept funkcionalne demokracije na razini Unije je zapostavljen