Rasprave

Mirovinski je sustav presložen da bi bio prepušten samo jednom pogledu: Vidović vs Bežovan

12. travnja 2019.

Druga rasprava o mirovinskom sustavu: o drugom stupu

Mirovinski je sustav presložen da bi bio prepušten samo jednom pogledu: Vidović vs Bežovan

U najavi rasprave o drugom stupu, na kojoj će uvodne riječi dati Davorko Vidović, koji je proveo mirovinsku reformu, i Gojko Bežovan, njen kritičar, podsjećamo na zaključak prethodne rasprave o tome kako se problem mirovinskog sustava mora promatrati primarno iz kuta tržišta rada, koje je, desetljećima potiskivano, odjednom postalo područje ključnih zbivanja u ekonomiji i društvu

Koji bi to oblik mirovinske štednje bio uspješniji? Ispunjavaju se najvažniji ciljevi reforme iz 2002.

12. travnja 2019. / čita se 7 minuta

Davorko Vidović

Davorko Vidović: Teze za raspravu o drugom stupu

Koji bi to oblik mirovinske štednje bio uspješniji? Ispunjavaju se najvažniji ciljevi reforme iz 2002.

Zamrzavanje uplata ili ukidanje kapitalizirane obvezne mirovinske štednje imalo bi vrlo nepovoljne gospodarske učinke, a dovelo bi i do razbijanja povjerenja u taj sustav štednje, koji se uspješno i postupno gradi više od desetljeća. Stvaranje povjerenja u bilo koji oblik javne politike je dugotrajan i naporan posao koji zahtijeva posvećenost i odlučnost svih sudionika, pogotovo korisnika, a razbijanje tog povjerenja je vrlo lako i brzo, s dugotrajnim nepovoljnim posljedicama, kaže Davorko Vidović, koji je kao ministar pokrenuo reformu

Evaluacija procesa privatizacija i učinaka javnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj

12. travnja 2019. / čita se 3 minute

Gojko Bežovan

Gojko Bežovan: Teze za raspravu o drugom stupu

Evaluacija procesa privatizacija i učinaka javnog mirovinskog sustava u Hrvatskoj

Javni mirovinski sustavi osiguravaju rizik starosti, smrti hranitelja i invalidnosti, što je sasvim suprotno idejama Svjetske banke o njihovom mogućem doprinosu gospodarskom rastu i smanjenju fiskalne presije

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

4. ožujka 2019. / čita se 17 minuta

Karlo Vujeva

Industrijska politika (2)

Zašto zemlje u razvoju ne sustižu? Je li uzrok ideološki nametnuta prerana deindustrijalizacija?

Čemu, na kraju, svjedočimo u mnogim zemljama u razvoju: sitno i špekulativno poduzetništvo umjesto stabilnih tvorničkih poslova, povećanje neformalnog sektora i zaposlenja u obiteljskim mikro-poduzećima, smanjenje produktivnosti i nedostatak održivog kapaciteta za akumulaciju štednje i investicija te za daljnju specijalizaciju i diverzifikaciju ekonomije. Ekonomski rast je očekivano vođen stranim (volatilnim) kapitalnim tokovima, te cjenovnim mjehurima s jedne i deflacijskim pritiscima s druge strane. U političkom smislu, posljedice mogu biti nesagledive, pogotovo u kontekstu razvoja demokratskih institucija, piše Karlo Vujeva u drugom članku o industrijskoj politici

Rusija i Kina su u transformaciju socijalizma krenule gotovo istodobno, ali različitim putevima. I rezultati su im vrlo različiti

22. studenoga 2018. / čita se 2 minute

Karlo Vajdić

Istraživanja

Rusija i Kina su u transformaciju socijalizma krenule gotovo istodobno, ali različitim putevima. I rezultati su im vrlo različiti

Rusija je slijedila Washingtonski konsenzus i privatizaciju, Kina je stavila naglasak na konkurentnost. Doktorandica Nora Mustać sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta bavi se razlozima zbog kojih je tranzicija Kini donijela uspjeh a Rusiji neuspjeh

Vladavina prava nasuprot pravu na vladavinu. Slučaj Hrvatske

14. studenoga 2018. / čita se 16 minuta

Žarko Puhovski

Zašto Hrvatska zaostaje (2)

Vladavina prava nasuprot pravu na vladavinu. Slučaj Hrvatske

Na nedavnom skupu Zašto Hrvatska zaostaje uvodno izlaganje o vladavini prva održao je Žarko Puhovski. U prvom se dijelu raspravlja o pojmu i porijeklu vladavine prava, a u drugom analizira situacija u Hrvatskoj. Uz ostalo, profesor Puhovski ističe da Hrvatska ima dvije važeće verzije ustava. Objavljujemo snimku i tekstualnu osnovu izlaganja

Coyneova „teorija Boga“ i kad je površna i plitka postaje zamkom za kršćansku teologiju

13. studenoga 2018. / čita se 13 minuta

Željko Porobija

znanost i religija (2)

Coyneova „teorija Boga“ i kad je površna i plitka postaje zamkom za kršćansku teologiju

Razvoj teologije liči na pokušaj vještog uzmicanja teologije pred znanošću. Teologija je u cijeloj priči pasivna, njezine ideje apsolutno ne utječu na znanost, dok je utjecaj u drugome smjeru vidljiv i razoran, piše Željko Porobija u nastavku rasprave o predavanju biologa Jerryja Coynea o znanosti i religiji.

Josip Tica: Toliko smo loši da zaostajemo čak i u onome u čemu smo najbolji

8. studenoga 2018. / čita se 5 minuta

Karlo Vajdić

Rasprave

Josip Tica: Toliko smo loši da zaostajemo čak i u onome u čemu smo najbolji

Na konferenciji o razlozima hrvatskog zaostajanja analizirani su podatci o izvozu usluga i izvozu robe, ulaganju u tehnologiju i nekretnine te o volji za zapošljavanjem

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

2. studenoga 2018. / čita se 24 minute

Boris Kožnjak

znanost i religija

Hruščovljeva teorija Boga: Jerry Coyne i nepodnošljiva lakoća površnosti

Besmislenost Coyneove strategije najbolje se može vidjeti u tome da je ono što je rekao o religiji kao ljudskoj i institucionalnoj strukturi zapravo primjenjivo i na samu znanost. Zamijenimo li pojam 'religije' na njegovim slajdovima s pojmom 'znanosti', njegova 'socijalna analiza religije' može jednako dobro funkcionirati kao i 'socijalna analiza znanosti', ako se uzmu u obzir sve spoznaje povijesti, filozofije, sociologije i psihologije znanosti u posljednjih stotinu godina. Tijekom predavanja je pokazao i slajd na kojem su rezultati istraživanja da je jedna od prvotnih reakcija praktičnih vjernika na činjenice koje se protive njihovom sustavu vjerovanja poricanje i negiranje. Na ovaj bih se slajd moglo odgovoriti slajdovima s brojnim istraživanjima koja pokazuju da takvo ponašanje nije nepoznato niti samim znanstvenicima ...

Ako već živimo u simulaciji, zašto se Musk muči s dugotrajnim pionirskim osvajanjem Marsa? Zašto ne hakira program

13. listopada 2018. / čita se 17 minuta

Ivan Salečić

esej

Ako već živimo u simulaciji, zašto se Musk muči s dugotrajnim pionirskim osvajanjem Marsa? Zašto ne hakira program

Ivana Salečića kao da su iživcirale nove rasprave živimo li u računalnoj simulaciji. Skoro četristo godina nakon Descartesa, tristo godina nakon prosvjetiteljstva, umjesto svijeta posredovanog osjetilima sve češće dobivamo inženjerski odgovor iz šešira poput: "mora da živimo u simulaciji"