rasprava o knjizi petaka i kotarskog
Ono što ostaje neodgovoreno, a čemu je knjiga poticaj, pitanje je jesu li, i ako jesu kako su, problemi s korupcijom i klijentelizmom povezani s politikama koje su stranke i vlade formulirale, legitimirale i provodile. Posvećuje li se u Hrvatskoj dovoljno pažnje problemu vladavine prava? Ako se govori o zarobljenoj državi, o interesnim grupama, kako su, kojim ideologijama, interesne grupe zarobile državu? Je li im se ona radosno predala?
Ono što ostaje neodgovoreno, a čemu je knjiga poticaj, pitanje je jesu li, i ako jesu kako su, problemi s korupcijom i klijentelizmom povezani s politikama koje su stranke i vlade formulirale, legitimirale i provodile. Posvećuje li se u Hrvatskoj dovoljno pažnje problemu vladavine prava? Ako se govori o zarobljenoj državi, o interesnim grupama, kako su, kojim ideologijama, interesne grupe zarobile državu? Je li im se ona radosno predala?
U srijedu, 19. rujna, s početkom u 16:00, u Ulici Florijana Andrašeca 18a (1.kat),
u povodu izlaska knjige Policy-Making at the European Periphery: the Case of Croatia, koju je objavio Palgrave Macmillan, a uredili su Zdravko Petak i Kristijan Kotarski sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, bit će održana rasprava
Dobitnici i gubitnici tranzicije: tko su kočničari promjena?
Sudjeluju:
Knjiga Policy-Making at the European Periphery: the Case of Croatia, iako u prestižnom izdanju britanske kuće Palgrave Macmillan, ipak nije manje, nego čak više, važna za domaću akademsku publiku i javnu raspravu.
Riječ je o knjizi koja je:
a) pregledna sinteza puta koji je Hrvatska prešla od početka tranzicije (što inozemna akademska publika očekuje) ali istovremeno i
b) kritika slabašnih (relativno gledano – poraznih) hrvatskih tranzicijskih dosega te
c) prikaz niza teza i argumenata koji pokušavaju objasniti razloge hrvatskog zaostajanja.
U pogledu puta koji je Hrvatska prešla za domaću publiku nema puno novoga. Govori se o monetarnoj i fiskalnoj politici, mirovinskoj reformi i sličnim temama. Ali, zar upravo oko toga ne bi trebalo otvoriti neslaganja. Jesu li uzroci zaostajanja u politikama koje je Hrvatska provodila odnosno nije provodila?
Velika je kvaliteta ove knjige što se u akademskoj raspravi snažnije pojavljuju politekonomske teme, kao što su pitanja čime su se bavile hrvatske vlade i hvatske političke stranke, kako se formuliraju i implementiraju politike?
Ono što ostaje neodgovoreno, a čemu je knjiga poticaj, pitanje je jesu li, i ako jesu kako su, problemi s korupcijom i klijentelizmom povezani s politikama koje su stranke i vlade formulirale, legitimirale i provodile.
Posvećuje li se u Hrvatskoj dovoljno pažnje problemu vladavine prava?
Ako se govori o zarobljenoj državi, o interesnim grupama, kako su, kojim ideologijama, interesne grupe zarobile državu. Je li im se ona radosno predala?
U tom pogledu u knjizi se raspravljaju dvije teze. Prema prvoj (Przeworski), najveći otpor pružaju gubitnici promjena (grupe i obrasci zaostali iz prethodnog režima). Očekuje se da te otrpore svlada jaka vlada. Prema drugoj (Hellman) najveći otpor daljnjim promjenama, i uzrok hrvatskog zaostajanja, dobitnici su prvog koraka privatizacije, koji ulaze u koaliciju s političarima.
Te dvije teze, empirijski testirane u drugim zemljama, imaju svoju ideološku dimenziju (pitanje socijalizam ili neoliberalizam), ali i institucijsku. Koliko su hrvatske institucije inkluzivne, demokratske i otvorene prema utjecaju građana?
Vjerujemo da će rasprava o knjizi biti sadržajna i poticajna.
Radujemo se Vašem odazivu te Vas molimo da dolazak potvrdite do 14. rujna 2018. radi lakšeg planiranja prostornih kapaciteta na e-mail matija@nsz.hr
Za 26. rujna Ideje.hr pripremaju raspravu pod radnim nazivom
23. travnja 2026.
INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
21. travnja 2026. / čita se 5 minuta
U FOKUSU
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
20. travnja 2026. / čita se 17 minuta
KULTURNI FENOMENI
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.