Kongres
Eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa. Stoga je Kongres Hrvatskog sociološkog društva 7. i 8. travnja u Zagrebu posvećen temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti.
Eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa. Stoga je Kongres Hrvatskog sociološkog društva 7. i 8. travnja u Zagrebu posvećen temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti.
Kongres Hrvatskog sociološkog društva, koji će se održati 7. i 8. travnja u Zagrebu posvećen je temi sociološke perspektive društvenih nejednakosti.
Iako društvene nejednakosti nisu bile u fokusu istraživanja hrvatske sociologije u posljednjim desetljećima, eksponencijalni rast društvenih nejednakosti, problem strukturalne nezaposlenosti, rast siromaštva i odlazak mladih i obrazovanih u potrazi za boljim životom u inozemstvu, potiče niz pitanja o uzrocima i posljedicama tog procesa i ponovno usmjerava sociološka istraživanja prema analizi strukture i dinamike društvenih nejednakosti kao temeljnih socioloških koncepata.
Još 1974. godine naš ugledni sociolog Srđan Vrcan objavio je knjigu „Društvene nejednakosti i moderno društvo“ u kojoj je zaključio da je nejednakost u suvremenim društvima sistemske i strukturalne naravi, složena i višedimenzionalna pojava. Istaknuo je da egalitarno usmjerena društvena gibanja nisu nikad uspjela ostvariti svoje ciljeve, te da znanstveno-tehnološki razvoj u procesu industrijalizacije i modernizacije ne vodi ireverzibilnom trendu egalitarnosti.
Recentniji interes svjetske znanstvene zajednice i javnosti za pitanja društvenih nejednakosti pobudio je izlazak knjige T. Pikettyja „Kapital u 21. stoljeću“ 2014. godine koja je vrlo brzo proglašena ekonomskom knjigom desetljeća. Pikettyjeva analiza pokazala je kako se sve više bogatstva koncentrira u rukama elite koja se bogati nasljeđivanjem, a manje svojim radom.
Više detalja o organizaciji skupa dostupno je na poveznici:
2. ožujka 2026. / čita se 8 minuta
POLITIČKA EKONOMIJA
Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.
8. rujna 2022. / čita se 16 minuta
INSTITUCIONALIZAM (7)
Liberalno tržišna gospodarstva (LME) fokusirana su na domaću potrošnju, deindustrijalizirani su neto uvoznici i tendiraju većoj nejednakosti dohotka. Koordinirana tržišna gospodarstva (CME) su manje fokusirana na domaću potrošnju, često su neto izvoznici i tendiraju većoj jednakosti dohotka. Hrvatska se oslanja na usluge, a po nejednakosti dohotka je na razini nejednakijih koordiniranih tržišnih gospodarstava i manje nejednakih liberalno tržišnih gospodarstava
15. travnja 2022. / čita se 12 minuta
psihologija
Vjerojatno je da od kolektivnog narcizma spasa nema, završava Goran Mihelčić članak u kojem na temelju niza suvremenih istraživanja opisuje masovni psihološki fenomen čije karakteristike plaše, uz ostalo zato što skupine od ogorčenosti vodi sve do osvete