Projekt Artnet
Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa
Institut za povijest umjetnosti predstavio interaktivnu bazu podataka namijenjenu digitalnom istraživanju, koja će od iduće godine biti javno dostupna. U bazi su podaci o gotovo 30 tisuća osoba, 2,5 tisuće izložbi, stotinjak časopisa i događaja, a razvijeni su i alati za vizualizaciju njihovih međusobnih odnosa
Institut za povijest umjetnosti predstavio je u ponedjeljak u Zagrebu bogatu interaktivnu bazu podataka CAN_IS (Croatian Artists Networks Information System) kao rezultat četverogodišnjeg projekta Artnet. U bazi se nalaze podaci o gotovo 30 tisuća umjetnika, povjesničara umjetnosti, arhitekata i drugih, te informacije o 2,5 tisuće izložbi, stotinjak stručnih časopisa te događaja, približno 280 umjetničkih grupa i o njihovim međusobnim vezama.
Projekt Artnet je počeo prije četiri godine i unutar njega su istraživani modeli organizacije i komunikacije koji proizlaze iz mreža modernih i suvremenih umjetnika. „Ideja projekta je bila da se pokušaju identificirati organizacijski modeli koji se nalaze iza umjetničkih mreža u 20. stoljeću i da se provjeri mogu li se ti modeli opisati na način na koji inače opisujemo istraživačke uzorke koji se onda generalno primjenjuju na određeni fenomen uz koji su vezani“, kazala je voditeljica projekta Ljiljana Kolešnik. Uz nju, na projektu je radilo petnaestak domaćih stručnjaka, većinom iz Instituta za povijest umjetnosti. Istraživačkom timu su pomagali i savjetnici iz Austrije, Danske i Njemačke, a projekt je s pola milijuna kuna financirala Hrvatska zaklada za znanost.
Među ciljevima projekta bili su razvoj alata za digitalno istraživanje i prezentaciju podataka, razvoj metoda poluautomatskog dohvata podataka, vizualizacije mreža i višedimenzionalne prezentacije, kreiranje virtualne platforme za zajedničko istraživanje baza podataka raznih institucija, i razvoj korisničkog sučelja koje olakšava pregled podataka prema interesima pojedinih korisničkih grupa. U realizaciji projekta istraživačima je pomogla tvrtka Novena. U Institutu objašnjavaju da digitalni alati i metode razvijeni i primijenjeni u istraživaju uključuju geo-prostornu analizu i predstavljanje podataka, analizu društvenih mreža, vizualizaciju mreža, VR/AR vizualizaciju podataka, te tematsko modeliranje temeljem jezične obrade i analize tekstualnih korpusa.
Osnovu sistema čini CAN_IS baza podataka, a podacima se pristupa preko analitičkih alata, odn. alata za vizualizaciju mreža. Kolešnik je objasnila da su se podaci koji su unošeni u bazu višestruko provjeravali kako bi se garantirala njihova točnost, no to nije bilo uvijek moguće. Baza bi trebala postati javno dostupna početkom iduće godine i razne kategorije korisnika moći će je koristiti uz registraciju.
23. travnja 2026.
INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
21. travnja 2026. / čita se 5 minuta
U FOKUSU
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
20. travnja 2026. / čita se 17 minuta
KULTURNI FENOMENI
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.