s
f i y S
Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

12. travnja 2024.

Ideje.hr

Izborna sučeljavanja

Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju u ponedjeljak, 15. travnja u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu predizbornu raspravu o pitanjima migracija. Sudjeluju Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović  (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret), a moderira Jasmina Popović

Hrvatska: iseljavanje i(li) useljavanje

Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju u ponedjeljak, 15. travnja u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu predizbornu raspravu o pitanjima migracija. Sudjeluju Ivan Vidiš (HDZ), Bojan Glavašević (Rijeke pravde), Jelena Miloš (Možemo!), Marija Selak Raspudić (Most) Davorko Vidović  (Socijaldemokrati), Josip Jurčević (Domovinski pokret), a moderira Jasmina Popović

  • Naslovna fotografija: Strani radnici / granični prijelaz Bregana (Patrik Macek, Jurica Galoic / PIXSELL)

Hrvatska je od ulaska u Europsku uniju,  zapravo od popisa stanovništva 2011. do onog iz 2021. izgubila 10 posto stanovnika, ponajviše zbog iseljavanja. Dakako, od popisa prije tri godine iseljavanje nije stalo, nastavilo se. Demografi odavno upozoravaju na depopulaciju cijelih regija, a od političara se zahtijevaju potezi koji će dovesti do pozitivnih zaokreta.

S druge strane, Hrvatska udruga poslodavaca tvrdi da bi do 2030. godine, a to je za samo 6 godina, Hrvatska mogla imati više od 400 000 stranih radnika.  Sindikati upozoravaju da bi neregulirano tržište rada moglo postati još pogubnije za domaće radnike i sa svoje strane dalje poticati iseljavanje. Političke stranke predizborno obećavaju brda i doline, no nakon izbora pomak na bolje izostaje.

Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja i Ideje.hr pokreću  ciklus rasprava u kojima će se iz stručnog, političkog i drugih pristupa nastojati osvijetliti problem migracija i moguća rješenja. A  kako se s ciklusom kreće upravo u predizborno vrijeme u prvoj će raspravi sudjelovati predstavnici političkih stranaka.

Sudjelovanje  su potvrdili:

  • Ivan Vidiš (HDZ)
  • Bojan Glavašević (Rijeke pravde)
  • Jelena Miloš (Možemo!)
  • Marija Selak Raspudić (Most)
  • Davorko Vidović  (Socijaldemokrati)
  • Josip Jurčević (Domovinski pokret)

Kako zaustaviti iseljavanje? Mogu li mjere i strategije, koje svaka vlast donosi u svom mandatu,  postati više od mrtvog slova na papiru? Kakve društvene promjene donosi veliki priljev stranih radnika u kratkom vremenu? Kako stvoriti prave institucionalne i zakonske okvire koje bi omogućilo integraciju? Koliko se već kasni, s obzirom na ubrzane društvene, političke, tehnološke i socijalne promjene u cijelom svijetu? Što će biti prioriteti i prvi zadaci nakon izbora?

To će biti neka od pitanja za sudionike rasprave ‘Hrvatska budućnost – iseljavanje i(li) useljavanje’  u ponedjeljak, 15. travnja 2024. godine s početkom u 10:30 sati.

Održat će se u poslovnoj zgradi Hypatia, Ulica Florijana Andrašeca 18a, Zagreb (1. kat, dvorana Andromeda).

Rasprava će se moći izravno pratiti na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja.

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.