s
f i y S
Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

11. travnja 2018. / čita se 2 minute

Ideje.hr

Festival znanosti 16.4. – 21.4.2018.

Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

U dvadesetak hrvatskih gradova od 16. travnja do 21. travnja održat će se festival znanosti. U Rijeci će se održati predavanje o katastrofalnom tsunamiju u Jadranu prije 66 milijuna godina, u Zagrebu će se moći koristiti elektronski mikroskop, u Osijeku će biti riječi o Velikom prasku i revolucionarnoj CRISPR-Cas9 metodi, a u Puli o biohakiranju

Je li Veliki prasak zaista najveće otkriće svih vremena?

U dvadesetak hrvatskih gradova od 16. travnja do 21. travnja održat će se festival znanosti. U Rijeci će se održati predavanje o katastrofalnom tsunamiju u Jadranu prije 66 milijuna godina, u Zagrebu će se moći koristiti elektronski mikroskop, u Osijeku će biti riječi o Velikom prasku i revolucionarnoj CRISPR-Cas9 metodi, a u Puli o biohakiranju

Festival znanosti koji se od 16. do 21. travnja održava u dvadesetak hrvatskih gradova donijet će niz besplatnih i otvorenih predavanja, radionica, izložbi za sve vrste publika, od predškolskih, preko školskih i studentskih do predavanja i programa za opće građanstvo. Cilj festivala je približavanje znanosti javnosti, a organizira ga pet hrvatskih sveučilišta u suradnji s Tehničkim muzejem „Nikola Tesla“ i British Councilom, sve pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti i obrazovanja. Puni program Festivala može se naći ovdje, a među brojnim predavanjima izdvojit ćemo samo neka.

U Zagrebu će se veliki dio organiziranog programa provoditi u Tehničkom muzeju, ali razni programi i izložbe organizirani su i na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu, Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije, Intitutu Ruđer Bošković i Veterinarskom fakultetu. U Hrvatskom prirodoslovnom muzeju geolozi Dragan Bukovec i Biserka Radanović-Gužvica postavili su prezentaciju o značaju Hrašćanskog meteorita koji je 1751. pao u selu Dumovac nedaleko Hrašćine, dok će na Fakultetu kemijskog inženjerstva i tehnologije profesorica Jelena Macan u četvrtak 19.4. demonstrirati korištenje elektronskog mikroskopa.

Sveučilište u Rijeci odlučilo je Festival znanosti kombinirati s otvorenim danima svojih pojedinih odjela i fakulteta. U utorak 17. travnja otvoreni dan će imati odjeli za biotehnologiju, fiziku, informatiku i matematiku, u srijedu 18.4. otvoreni dan će imati Građevinski fakultet, a u četvrtak Medicinski i Pomorski. Od brojnih programa u Rijeci može se izdvojiti predavanje Tvrtka Korbara u utorak 17.4. na Građevinskom fakultetu s temom katastrofalnog tsunamija koji je pogodio područje Jadrana prije 66 mil. godina nakon udara asteroida koji je uništio dinosaure, kao i predavanje o mikro- i nanotehnologijama koje će dan kasnije također na Građevinskom fakultetu održati Ervin Kamenar i Saša Zelenika. U Astronomskom centru Rijeka, u četvrtak 19.4. o otkriću gravitacijskih valova pričat će Marin Karuza, profesor sveučilišnog Odjela za fiziku, a istog dana na istom mjestu predavanje o planetima izvan Sunčevog sustava održat će Dijana Dominis Prester.

U Osijeku zainteresirani u ponedjeljak 16.4. mogu na sveučilišnom odjelu za kemiju poslušati predavanje s temom „Od fotosinteze do Coca-Cole“ koje će voditi poslijedoktorandica Mateja Hajduković, kao i predavanje s temom otkrića tekućih kristala i njihove uloge u ekranima koje će održati Silvija Šafranko. Docent Dario Hrupec s Odjela za fiziku će u utorak 17.4. objasniti zašto je Veliki prasak najvažnije otkriće svih vremena i zašto ga je potrebno poznavati, a na Odjelu za biologiju će istog dana Nikolina Vuković govoriti kakvu je revoluciju u molekularnoj biologiji donijela CRISPR-Cas9 metoda.

Predavanje s istom temom održat će se istog dana i u Splitu gdje će u gradskoj knjižnici Marka Marulića o toj metodi govoriti Josip Crnjac, Roko Kunčić, Ivana Kružić i Željana Bašić. O srodnom području bit će istog dana govora i u Puli gdje će voditeljica Genetičkog laboratorija porečkog Instituta za poljoprivredu i turizam Danijela Poljuha održati predavanje s temom biohakiranja, dok će dan kasnije također u Puli o najnovijim astronomskim otkrićima pričati poznati domaći astronom Korado Korlević.

Među brojnim drugim predavanjima može se još izdvojiti i ono o otkrićima Andrije Mohorovičića koje će u petak 20.4. u Gradskoj vijećnici Opatije održati Rajka Jurdana Šepić, pa predavaje Ane Zmaić o otkriću kompleksnih brojeva i fraktala koje će se održati u srijedu 18.4. u Slavonskom Brodu, te predavanje o Tunguskoj eksploziji 1908. godine o čemu će u petak u Rabu pričati geolog Tihomir Marjanac.

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.