s
f i y S
Kako Hrvatska dočekuje useljenike

18. prosinca 2024.

Ideje.hr

Klub Batina

Kako Hrvatska dočekuje useljenike

U četvrtak, 19.prosinca, u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju razgovor o imigraciji u Hrvatsku. Dragan Bagić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uvodno će ocijeniti dosadašnju imigracijsku politiku te argumentirati koji su preduvjeti za suvislu integraciju useljenika, a daljnjoj će raspravi svojim komentarima pridonijeti predstavnici poslodavaca, sindikata, sociolozi, demografi, ekonomisti ...

Kako Hrvatska dočekuje useljenike

U četvrtak, 19.prosinca, u 10:30, u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu, Ideje.hr i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organiziraju razgovor o imigraciji u Hrvatsku. Dragan Bagić, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uvodno će ocijeniti dosadašnju imigracijsku politiku te argumentirati koji su preduvjeti za suvislu integraciju useljenika, a daljnjoj će raspravi svojim komentarima pridonijeti predstavnici poslodavaca, sindikata, sociolozi, demografi, ekonomisti ...

  • Naslovna fotografija: Radovi na zatvorenom bazenu u Španskom u Zagrebu (Pixsell)

U uvodnom će izlaganju profesor Bagić nastojati skrenuti pozornost na niz nejasnoća i pogrešnih koncepcija u javnim i političkim raspravama o useljavanju i integraciji useljenika u Hrvatskoj unatrag nekoliko godina. Njegova je polazna pretpostavka da suvislu imigracijsku i integracijsku politiku nije moguće oblikovati bez kvalitetne javne rasprave, u kojoj će ključnu ulogu imati stručnjaci i zainteresirane interesne skupine (poslodavci i sindikati prije svih), a potom i politički akteri. Prema Bagiću, dosadašnja je javna rasprava često utemeljene na pogrešnim ili parcijalnim pretpostavkama i uvidima. Specifično, pozabavit će se sljedećim temama:

  • odnosom rasprave o ilegalnim prelascima granice i useljavanju stranih radnika
  • primjenjivosti dosadašnjih iskustava u integraciji tražitelja azila na osmišljavanje politika integracije stranih radnika
  • važnosti organiziranog učenja hrvatskog jezika u osmišljavanju integracijskih politika za strane radnike
  • važnosti upravljanjem sentimentima javnosti prema stranim radnicima i rizicima od politizacije useljavanja stranih radnika
  • jesu li nam očekivanja u pogledu integracije stranih radnika realna
  • realnošću očekivanja od povratka potomaka hrvatskih iseljenika u Južnu Ameriku
  • snižavaju li strani radnici plaće domaćima i uzimaju li njihova radna mjesta
  • kako Hrvatska stoji u globalnoj konkurenciji za radnom snagom.

Uvodno će izlaganje komentirati: Saša Poljanec Borić, Institut Ivo Pilar; Manuela Vukelić, vlasnica agencije za zapošljavanje Job hunter,  Hrvoje Butković, Institut za razvoj i međunarodne odnose; Ivan Balabanić, Institut za istraživanje migracija; Drago Župarić Iljić, Filozofski fakultet u Zagrebu; Krešimir Sever, predsjednik Gospodarsko-socijalnog vijeća; Maja Parmač Kovačić, Filozofski fakulteta u Zagrebu i drugi pozvani sugovornici.

Razgovor će moderirati Jasmina Popović, a moći se se pratiti i na Youtube-kanalu Nezavisnog sindikata znanosti https://www.youtube.com/@nszvo/streams te poslije biti dostupan za pregled.

Dragan Bagic (Igor Kralj/PIXSELL)

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.