s
f i y S
Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

23. ožujka 2026.

Ideje.hr

KIC Zagreb i Ideje.hr

Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

Bolnica Vrapče spomenik je kulture najviše razine, rečeno je na tribini o animiranom filmu Psihonauti koji je pobrao nagrade na Animafestu i festivalima u Francuskoj i Nizozemskoj (zasad) a nastao je u sklopu radionice za terapiju umjetnošću. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr

Kamo ide moja bolest kad se ja oporavim? Snimka razgovora

Bolnica Vrapče spomenik je kulture najviše razine, rečeno je na tribini o animiranom filmu Psihonauti koji je pobrao nagrade na Animafestu i festivalima u Francuskoj i Nizozemskoj (zasad) a nastao je u sklopu radionice za terapiju umjetnošću. Razgovor su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr

Na filmu Psihonauti, koji je završen 2025. godine, pet je godina radio 71 pacijent Klinike za psihijatriju Vrapče, u sklopu radionice za terapiju umjetnošću. Film je zasad nagrađen na domaćem Animafestu te u Francuskoj i Nizozemskoj, ali je pozvan na još nekolicinu međunarodnih festivala. Stoga je u ovoj snimci razgovora o filmu i uopće o terapiji umjetnošću u Kliničkoj bolnici Vrapče, prikazan samo trailer. Festivali očekuju da se film koji su pozvali još ne prikazuje širokoj publici elektronskih medija. No film Neobična kupka gospodina Otmara koji je stvoren prije Psihonauta također suradnjom bolesnika u Vrapču, može se pogledati cijeli u snimci razgovora, koji su organizirali KIC Zagreb i Ideje.hr. Uz redatelja filma kipara Niku Radasa u razgovoru su sudjelovali još i  filmski kritičar Josip Grozdanić te psihijatar doktor Marko Ćurković a voditeljica je bila Rajka Rusan.

Snimka razgovora

Film počinje rečenicom – Kamo ide moja bolest kad se oporavim? Prema Radasu, rečenica se iskristalizirala u razgovorima u kojima se još artikulirala koncepcija filma. Radi se zapravo o pitanju identiteta, o tome koliko se pacijenti poistovjećuju s bolešću, kakvi će biti kad se oporave i – napokon – hoće li se bolest vratiti?

Dr Ćurković je podsjetio da je Vrapče, simbol hrvatske psihijatrije i spomenik kulture najviše moguće razine, od početaka zamišljeno kao „lječilište, učilište i utočište“. U sklopu bolnice postoji galerija Slava Raškaj (koja je u Vrapču živjela svojih nekoliko posljednjih godina), zatim Župićev muzej te Muzej povijesti hrvatske psihijatrije, koji prati razdoblje u kojem je u Hrvatskoj počela sustavna skrb za tu vrstu bolesnika. Napokon, Vrapče ima i filmske tribine. Prvi film koji je na njima prikazan bio je – naravno- Let iznad kukavičijeg gnijezda a sljedeći Don Juan DeMarco (s Faye Dunaway, Johnnyjem Deppom, kao bolesnikom i Marlonom Brandom kao psihijatrom). Čim se malo obrati pažnja, uoči se golemi broj filmova koji se bave psihičkim stanjem likova, od Hitchcockova Psiha i njegovih drugih filmova do Bergmanove Persone koja je također prikazana na filmskoj tribini u Vrapču. Gotovo da je teško naći film u kojem neki lik nema ‘problema’.

Psihonauti su naravno posebni po tome što su ih stvarali pacijenti. Povijest Vrapča, podsjetio je doktor Ćurković, bilježi i sukobljavanje njegovih štićenika sa sistemima u kojima je delovalo. Na svoj to način dočarava film o gospodinu Otmaru.

Vrlo dobro posjećena tribina ponudila je izuzetno kvalitetan sadržaj.

Redatelj Radas i filmski kritičar Grozdanić (lijevo); voditeljica Rusan i psihijatar Ćurković (desno)

Kadrovi iz filma Neobična kupka gospodina Otmara.

Otvorenje razgovora.

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.