s
f i y S
Mala rasprava o pristojnosti i slobodi.

1. srpnja 2020. / čita se 2 minute

Ratko Bošković

brodogradnja i državna jamstva (3)

Mala rasprava o pristojnosti i slobodi.

Ideje.hr objavile su 20. lipnja članak Ratka Boškovića o Vladinim jamstvima za brodogradnju tvrtkama registriranim u poreznim oazama. Reakciju Brodosplita na taj članak objavili smo 26. lipnja u cijelosti, bez ijedne intervencije. Napokon, Ratko Bošković poslao nam je kratki osvrt koji je naslovio Otvoreno pismo kolegama novinarima i studentima novinarstva. U nastavku su i poveznice na prethodne članke

Mala rasprava o pristojnosti i slobodi.

Ideje.hr objavile su 20. lipnja članak Ratka Boškovića o Vladinim jamstvima za brodogradnju tvrtkama registriranim u poreznim oazama. Reakciju Brodosplita na taj članak objavili smo 26. lipnja u cijelosti, bez ijedne intervencije. Napokon, Ratko Bošković poslao nam je kratki osvrt koji je naslovio Otvoreno pismo kolegama novinarima i studentima novinarstva. U nastavku su i poveznice na prethodne članke

Ako u svojem tekstu, na radiju ili televiziji samo spomenete Tomislava Debeljaka, vlasnika Brodosplita, i njegove poslove, budite spremni da će vam on i njegov glasnogovornik Josip Jurišić uzvratiti najprimitivnijim uvredama, prijetnjama, klevetama i podmetanjima, a očekujte i muk institucija.

Analizirao sam ovih dana na portalu ideje.hr kako i zašto Vlada RH izdaje milijarde kuna jamstava poduzećima u poreznim oazama skrivenih vlasnika i direktora, nepoznate povijesti poslovanja i jamstvenog kapitala, pa tako i Brodosplitovim tvrtkama na Maršalovim otocima. Odmah sam od Debeljaka, s kojim sam inače imao samo profesionalne kontakte kad sam ga intervjuirao, na svoj privatni telefonski broj dobio ovu poruku (slika u prilogu):

„Eh Ratko moj tupavi. Da malo progooglaš ili pitaš čak i malog od palube pa će Ti reć da svaki brod u svijetu da bi bio registriran mora imat osnovanu svoju firmu…“ i tako dalje. I, na kraju:

„Jao Ratko moj tupavi, još jednom dirneš u nas potrudit ću se da ovo Tvoje neznanje i neprofesionalizam sazna cijela hrvatska i da postaneš ikona neprofesionalnih i tupavih novinara. I neizmjerno mi je drago da nisam pristao na ucjenu da pišeš knjigu o brodogradnji u zamjenu za pozitivne članke. Jer pozitivan članak a tupavog novinara je antireklama.“

U svojem tobožnjem demantiju mojega teksta na idejama.hr, u kojemu na deset stranica baš ništa ne demantira, Debeljakov portparol Josip Jurišić me naziva „Sratkom“ (sigurno misli da je duhovit), „nadrianalitičarem“, „zlonamjernim“, „koji objavljuje notorne neistine“. Piše da je moguće da je „OPG Palfi-Sinčić“ u ovo predizborno vrijeme želio po svaku cijenu izbjeći sam istupiti u javnosti sa svojim lažima Brodosplitu „pa su kao ‘naručitelji’ angažirali uvaženog stručnjaka, analitičara itd. da se potpiše na njihov sramotan uradak.“ Ja, naravno, ni privatno ni profesionalno s čelnicima stranke Živog zida nemam nikakve veze.

Na kraju i Jurišić piše: „E, da ne zaboravimo ponoviti, možda je gospodin Bošković ljut na Brodosplit zato što mu svojedobno nismo htjeli financirati izdavanje knjige“. Javno se ipak ne usudi napisati da „nisu pristali na ucjenu“.

Poštovani kolege novinari i studenti novinarstva, kad Tomislava Debeljaka samo spomenete kontekstu koji mu se ne dopadne, očekujte da će vas, kao i mene, optužiti da ste ga napali „jer on nije pristao na vašu ucjenu“. To je njegov modus operandi s novinarima. Ako ćete ga tužiti, pozovite me za svjedoka.

Što se tiče te „knjige“, kad smo se upoznali predložio sam g. Debeljaku da svoju originalnu ponudu državi za privatizaciju Brodosplita, s detaljnom analizom stanja i njegovom vizijom opstanka hrvatske brodogradnje, na oko 250 stranica, objavi kao knjigu, a ja mu u tome mogu tehnički pomoći. No on je naposljetku kupio Brodosplit s ni od kuda iskrslim aneksom ugovora koji nije sadržavao nikakve njegove obveze za gradnju brodova u Splitu pa je ideja o knjizi izgubila smisao. Na to mi je poslao mail (slika u prilogu):

„Mi na knjigu o restrukturiranju Brodosplita svakako idemo i jedino nam fali netko poput Vas, pa se svakako javite kada ćete imati volje i želje. Prijateljski pozdrav.“ Toliko o mojoj „ucjeni“. Taj svoj mail Debeljak sigurno i danas ima u u svojem poštanskom sandučiću, ali to ga svejedno ne sprečava da me uporno javno vrijeđa i kleveće.

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.