okrugli stol
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira raspravu koja će obuhvatiti razne aspekte funkcioniranja zaklada u Hrvatskoj i u inozemstvu kako bi se aktualizirala izrada nacrta novog, poticajnog, zakonskog okvira
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizira raspravu koja će obuhvatiti razne aspekte funkcioniranja zaklada u Hrvatskoj i u inozemstvu kako bi se aktualizirala izrada nacrta novog, poticajnog, zakonskog okvira
U Zagrebu će se u ponedjeljak, 22. listopada u 10:00 održati okrugli stol s temom zakladništva u Hrvatskoj kojeg organizira Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. Uvodna izlaganja pokrit će područja učinaka suvremene filantropije i dometa razvoja hrvatskih zaklada, pravnog uređenja zaklada u Hrvatskoj, Austriji i Njemačkoj, srednjeeuropskog tranzicijskog modela pravnog uređenja zaklada, te poreznog i financijsko-računovodstvenog okvira djelovanja zaklada u Hrvatskoj. Kao primjeri rada nekih zaklada bit će predstavljene Zaklada Sveučilišta u Rijeci, Zaklada Blaga djela, Zaklada Adris i Zaklada HAZU.
U najavi okruglog stola HAZU navodi da je pravo vrijeme za raspravu o raspoloživim resursima za razvoj zaklada u Hrvatskoj kao faktora društvenih promjena jer je zbog izrade nacrta novih propisa zaklade potrebno aktualizirati kako bi se napravio poticajni zakonski i porezni okvir. „Istraživanja su pokazala da se postupno utire put razvoju zakladništva te da su raspoloživi mnogi resursi koji se, uz odgovarajuće vještine, mogu mobilizirati za općekorisne svrhe“, pojašnjavaju u HAZU.
23. travnja 2026.
INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
21. travnja 2026. / čita se 5 minuta
U FOKUSU
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
20. travnja 2026. / čita se 17 minuta
KULTURNI FENOMENI
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.