Piketty, sudbina socijaldemokracije i alternative u dobu nejednakosti
Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin
Knjigu Kapital i ideologija, Thomasa Pikettyja, čiji hrvatski prijevod izlazi uskoro u izdanju Profila, predstavio je Gvozden Flego, a uvodne su komentare dali Ivo Bićanić, Žarko Puhovski, Danijela Dolenec. U razgovoru su još sudjelovali Josip Lučev, Velibor Mačkić i Matija Kroflin
Ivo Bićanić provocirao je tezom da bi slijedom Pikettyja u koaliciju mogli ući trgovački HDZ i ‘brahmanski’ Možemo! Danijela Dolenec odgovorila je uvidima/dojmovima tko glasa za Možemo! Dio rasprave bio je posvećen dobu i sudbini socijaldemokracije, odnosno etabliranih lijevih stranaka koje su stranke elite. Gvozden Flego, kao i drugi, pronašao je niz zamjerki Pikettyjevoj knjizi, uz ostalo izostanak definiranja glavnih pojmova iz naslova kao što je ‘ideologija’. Žarko Puhovski osobito je zamjerio što iz Pikettyjeve analize izostaje pojam moći. Razgovaralo se i o nejednakosti koja je Pikettyja lansirala među znanstvene zvijezde, o opravdanosti i neopravdanosti nejednakosti te o tome što je proizvodi, kako svijet danas funkcionira i postoji li subjekt promjene. U nastavku je cjelovita snimka razgovora.
Kako zaustaviti rast nejednakosti koji traje od početka 1980-ih? Francuski ekonomist Thomas Piketty i američki filozof Michael J. Sandel razgovarali su o redistribuciji bogatstva, participativnom socijalizmu i budućnosti ljevice. Zdenko Duka preporuča knjigu "Jednakost - što znači i zašto je važna?" u kojoj je objavljen njihov razgovor.
Liberalno tržišna gospodarstva (LME) fokusirana su na domaću potrošnju, deindustrijalizirani su neto uvoznici i tendiraju većoj nejednakosti dohotka. Koordinirana tržišna gospodarstva (CME) su manje fokusirana na domaću potrošnju, često su neto izvoznici i tendiraju većoj jednakosti dohotka. Hrvatska se oslanja na usluge, a po nejednakosti dohotka je na razini nejednakijih koordiniranih tržišnih gospodarstava i manje nejednakih liberalno tržišnih gospodarstava
Vjerojatno je da od kolektivnog narcizma spasa nema, završava Goran Mihelčić članak u kojem na temelju niza suvremenih istraživanja opisuje masovni psihološki fenomen čije karakteristike plaše, uz ostalo zato što skupine od ogorčenosti vodi sve do osvete