s
f i y S
Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

20. siječnja 2021.

Ideje.hr

Klub Batina, sedmi razgovor

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

Snimka razgovora o klasnoj strukturi hrvatskog društva

U utorak 26. siječnja od 14:00 u Klubu Batina koji su pokrenule Ideje.hr, održan je razgovor o klasama u Hrvatskoj. Riječ je o dugo potiskivanom pitanju kojemu je ideologija oblikovala i znanstveni pristup. Glavne nalaze istraživačkog projekta 'Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti' predstavili su Karin Doolan (voditeljica projekta), Željka Tonković i Sven Marcelić

  • Na naslovnoj fotografiji Karin Doolan, voditeljica projekta

Projekt  ‘Društvena stratifikacija u Hrvatskoj: strukturni i subjektivni aspekti’ započeo je 2016. godine i upravo je završen. Istraživači su njime željeli odgovoriti na pitanja:

  • Kako se konstruiraju klasni identiteti u Hrvatskoj?
  • Postoji li klasna samoidentifikacija u Hrvatskoj?
  • Koji čimbenici utječu na klasne identitete uključujući zanimanje, obrazovanje, prihode, percepciju društvene stratifikacije osjećaje vezane uz to, percepciju klasnih borbi te osjećaje vezane uz klasnu poziciju?
  • Kako izgleda klasna stratifikacija hrvatskog društva iz različitih teorijskih perspektiva?
  • Koje posljedice ima pripadnost klasi u kontekstu dobrotvornog davanja i primanja, mreže poznanstava, proizvodnje vlastite hrane, kulturnih ukusa i kriznih situacija poput iskustva poplave?

U projektnom timu su bili:

dr.sc. Branko Ančić (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), dr.sc. Valerija Barada (Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru), dr.sc. Dražen Cepić (Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru), dr.sc. Mladen Domazet (Institut za političku ekologiju), dr.sc. Ivana Jugović (Institut za društvena istraživanja u Zagrebu), dr.sc. Krešimir Krolo (Odjel za sociologiju Sveučilište u Zadru), dr.sc. Sven Marcelić (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru), dr.sc. Jaka Primorac (Institut za razvoj i međunarodne odnose), dr.sc. Petra Rodik (Dotplot), dr.sc. Željka Tonković (Odjel za sociologiju, Sveučilište u Zadru), dr.sc. Drago Župarić-Iljić (Odsjek za sociologiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu)

Vezane Ideje.hr

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Domagoj Novokmet

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Nikola Baketa

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.

Velimir Grgić