s
f i y S
Postoji li još vizija Europe? Neformalna mreža suverenih država ili carstvo, bez centra

6. srpnja 2024.

Ideje.hr

Rasprave

Postoji li još vizija Europe? Neformalna mreža suverenih država ili carstvo, bez centra

Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku

Postoji li još vizija Europe? Neformalna mreža suverenih država ili carstvo, bez centra

Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku

Profesor Zielonka prije svega je ustvrdio da je nacionalna suverenost ugrađena u temelje Unije, da je u neku ruku ‘ujedinjena Europa’ kontradikcija poput ‘iliberalne demokracije’, da europski lideri čak i kad su ‘europski orijentirani’ na zajedničkim skupovima ponajprije zastupaju svoje države, a kod svakog pomaka prema manjoj ili većoj suverenosti članica postoje dobitnici i gubitnici. Stoga, aktualni pomaci prema prioritiziranju interesa nacionalnih država nisu neočekivani. Profesor Zielonka autor je knjige o Europi kao jednoj vrsti carstva u kojem enormno uključivanje različitosti (proširenjem) predstavlja izazov osnovnoj paradigmi Europskih integracija. Politika proširenja EU išla je u suprotnom smjeru od ideje koja je prije prevladavala, izgradnje europske države: zajedničkog tržišta, novca, ustava itd. EU se više kretala prema ‘digitalnoj verziji srednjovjekovnog carstva’ (u jednom smislu nalik Svetom Rimskom Carstvu), a ne prema novovjekom carstvu s centralnom silom, kao što je bilo Britansko.  Iz tog su kuta diskutirana i druga pitanja, sigurnosti, vanjske politike, migracija, i uvijek se postavljalo pitanje moći da se ciljevi ostvare. Razgovor je vrlo bogat idejama za razumijevanje što se zbiva u Europi.

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.