Postoji li još vizija Europe? Neformalna mreža suverenih država ili carstvo, bez centra
Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku
Prije francuskih izbora a nakon europskih, 25. lipnja, gost Foruma za vanjsku politiku, s kojim Ideje.hr surađuju, bio je Jan Zielonka, koji predaje na Europskim studijima Sveučilišta Oxford. Razgovor je vodio profesor Dejan Jović, a svojim su pitanjima sudjelovali još Dragan Nikolić i Božo Kovačević. Vrlo interesantan razgovor, koji rezultati izbora uopće nisu deaktualizirali, može se pogledati u nastavku
Profesor Zielonka prije svega je ustvrdio da je nacionalna suverenost ugrađena u temelje Unije, da je u neku ruku ‘ujedinjena Europa’ kontradikcija poput ‘iliberalne demokracije’, da europski lideri čak i kad su ‘europski orijentirani’ na zajedničkim skupovima ponajprije zastupaju svoje države, a kod svakog pomaka prema manjoj ili većoj suverenosti članica postoje dobitnici i gubitnici. Stoga, aktualni pomaci prema prioritiziranju interesa nacionalnih država nisu neočekivani. Profesor Zielonka autor je knjige o Europi kao jednoj vrsti carstva u kojem enormno uključivanje različitosti (proširenjem) predstavlja izazov osnovnoj paradigmi Europskih integracija. Politika proširenja EU išla je u suprotnom smjeru od ideje koja je prije prevladavala, izgradnje europske države: zajedničkog tržišta, novca, ustava itd. EU se više kretala prema ‘digitalnoj verziji srednjovjekovnog carstva’ (u jednom smislu nalik Svetom Rimskom Carstvu), a ne prema novovjekom carstvu s centralnom silom, kao što je bilo Britansko. Iz tog su kuta diskutirana i druga pitanja, sigurnosti, vanjske politike, migracija, i uvijek se postavljalo pitanje moći da se ciljevi ostvare. Razgovor je vrlo bogat idejama za razumijevanje što se zbiva u Europi.
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.