RASPRAVE
O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.
O umjetnoj inteligenciji u suvremenom društvu govorili su matematičari Blaženka Divjak, Zvonimir Šikić i Tvrtko Tadić (koji trenutačno radi za Microsoft) te filozof Tomislav Bracanović, koji je zapravo govorio prvi, ali su svi drugi govornici i diskutanti implicite ili eksplicite postavljali filozofska pitanja, nerijetko etička.
Razgovor su organizirali Pugwash Hrvatska, Svjetska akademija umjetnosti i znanosti te Ideje.hr/Klub Batina. U sklopu doljnje snimke je i pauza između prva dva i posljednja dva izlaganja. Nakon svakog je bila diskusija, od kojih su neke morale biti i prekinute (zbog nedostatka vremena). Tomislav Bracanović je govorio o etičkim izazovima upotrebe umjetne inteligencije u medicini, ratu, itd. Blaženka Divjak o umjetnoj inteligenciji i obrazovanju i također zapravo postavila seriju etičkih pitanja: kakva je sudbina učitelja; što s prevarama na ispitima ali i prevarama u znanosti uz pomoć umjetne inteligencije?
Drugi je dio bio više ‘tehnički’. Tvrtko Tadić i Zvonimir Šikić su predstavili LLM (‘veliki jezični model’) odnosno kako radi Chat GPT, ali je razgovor završio hintom na usporedbu ljudskog mozga i neuronskih mreža u računalstvu, te pitanjima ima li smisla dualizam tijela i duše, koliko su promjene brze te radi li se u razvoju umjetne inteligencije o daljnjoj detronizaciji čovjeka s pijedestala na koji se samoskrivljeno popeo, a već Galileo i pogotovo Darwin su ga počeli izmiještati iz središta koje si je umislio.
Razgovor, koji je vođen na engleskom, moderirala je Ana Jerković iz hrvatskog Pugwasha.
23. travnja 2026.
INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
21. travnja 2026. / čita se 5 minuta
U FOKUSU
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
20. travnja 2026. / čita se 17 minuta
KULTURNI FENOMENI
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.