Razgovori
U povodu nedavno objavljenog zbornika Fanaticism, u izdanju Instituta za filozofiju, Ideje.hr organizirale su razgovor o knjizi i fenomenu.
U povodu nedavno objavljenog zbornika Fanaticism, u izdanju Instituta za filozofiju, Ideje.hr organizirale su razgovor o knjizi i fenomenu.
U uvodnoj riječi urednik zbornika Martino Rossi Monti, predstavio je složenost i multidisciplinarni karakter fenomena, također i knjigu, ali u završnom dijelu nije propustio istaknuti moralni poziv u suočavanju s fanatizmom, odnosno da čak i oni koji vjeruju u jednu (religijsku) istinu, mogu imati negativan stav i biti kritični prema fanatizmu. Citirao je Johna Lockea koji je podsjećao na one koji su ‘sigurni jer su sigurni’, što je ‘opasno stanje’, uočavao je Primo Levi, a diskusiju je zaključio citatom Johna Lockea iz naslova članka, da snaga naših uvjerenja nije dokaz njihove čestitosti.
Tatjana Milovanović, programska direktorica Centra za postkonfliktna istraživanja Sarajevo, govorila je institucionalnim preprekama za slabljenje etničkog fanatizma u Bosni i Hercegovini, Darko Polšek, profesor Filozofskog fakulteta u Zagrebu razmatrao je odnos intelektualca i fanatizma, a Dalibor Milas, doktor teologije i socijalne etike, Sveučilište u Grazu podsjetio je na izostanak sagledavanja situacije stavljajući se u poziciju druge strane. Rekao je da su za ‘ravnozemljaše’ fanatici – ‘globusovci’.
U razgovoru. čiju snimku možete pogledati u nastavku, još su sudjelovali Božo Kovačević, Kosta Bovan. Zvonimir Šikić i Željko Ivanković. Moderirala je Jasmina Popović.
23. travnja 2026.
INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
21. travnja 2026. / čita se 5 minuta
U FOKUSU
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
20. travnja 2026. / čita se 17 minuta
KULTURNI FENOMENI
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.