s
f i y S

književnost

Gospodin i tat. Sveprisutni arhetip džentlmena lopova
Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

30. rujna 2025. / čita se 8 minuta

Gordana Crnković

KNJIŽEVNOST

Ideje i priče Olge Tokarczuk. Suptilna progresivnost bez površnosti i klišeja

Nasuprot suvremenim romanima o položaju i problemima žena koji otklizavaju u površnost i klišeje, poljska književna nobelovka Olga Tokarczuk suptilno u svoje tekstove uključuje idejne prijepore i zagovara progresivne ideje, te čini to na umjetnički uzbudljiv način, piše Gordana Crnković. Sagledamo li njezinu prozu u kontekstu feministički osviještenog pisanja, jasno se pokazuje kako se radi o autorici koja definitivno ne slijedi utabane putove, nego ostvaruje ozbiljan obrat.

Gospodin i tat. Sveprisutni arhetip džentlmena lopova

28. ožujka 2025. / čita se 16 minuta

Velimir Grgić

KULTURNI FENOMEN

Gospodin i tat. Sveprisutni arhetip džentlmena lopova

Džentlmen lopov nije samo kriminalac, već je spoj inteligencije i karizme koji se drži strogih osobnih pravila, piše Velimir Grgić u pregledu likova od Rocambolea do Lupina III. Ovaj je arhetip iz popularne kulture doslovno obišao svijet, pri čemu su ga svugdje spremno preuzimali i adaptirali kao svojeg, od Brazila do Kine.

Nered u kaosu. Bezimeni likovi i srž života u “Sinu čovječjem” Jean-Baptistea Del Amoa

21. veljače 2025. / čita se 5 minuta

Ante Alerić

OSVRTI

Nered u kaosu. Bezimeni likovi i srž života u “Sinu čovječjem” Jean-Baptistea Del Amoa

Roman "Sin čovječji" Jean-Baptistea Del Amoa mnogo je više od priče o ljubomori, nasilju u obitelji, toksičnoj vezi, piše Ante Alerić. Autorova namjera odmak je od svih nam ljuski ljudskog bivanja kako bi došao do srži života, ma kako crn on mogao biti. Malo likova, alegorija je jasnija, poruke univerzalnije, na terenu smo mitologije.

Strast u starosti, veze bez ljubavi, nemoć, bolest, smrt. Ono o čemu ne govorimo, a trebali bismo

17. veljače 2025. / čita se 7 minuta

Hana Samaržija

OSVRTI

Strast u starosti, veze bez ljubavi, nemoć, bolest, smrt. Ono o čemu ne govorimo, a trebali bismo

Koliko nas starost, bolest i smrt brinu, toliko ih ne priznajemo kao nezaobilazne sastavnice života, piše Hana Samaržija u osvrtu na zbirku priča "O čemu ne govorimo" Slavenke Drakulić. Šesnaest priča koje obuhvaćaju motive bolničke svakodnevice, izobličenih partnerstava i prešućenih gubitaka otkrivaju kako se i generacija koja je proživjela intenzivne životne mijene najčešće zaustavlja na sjetnoj sentimentalnosti, izbjegavajući prihvaćanje vlastite ranjivosti.

Tragedija Haitija. Sloboda bez bijega iz zemaljskog pakla

12. veljače 2025. / čita se 25 minuta

Sebastian Kukavica

KNJIŽEVNOST

Tragedija Haitija. Sloboda bez bijega iz zemaljskog pakla

Prikazi haićanske revolucije u karipskoj i afričkoameričkoj književnosti sadrže sjenu zle kobi, cikličke povijesti, čak i predestiniranosti za kataklizmu, piše Sebastian Kukavica u analizi djela Dereka Walcotta, Aiméa Césairea i Aleja Carpentiera.

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju

9. prosinca 2024. / čita se 15 minuta

Jadranka Pintarić

NOBELOVA NAGRADA ZA KNJIŽEVNOST 2024.

Han Kang. Pogled na diktaturu i patrijarhat Južne Koreje. Ekonomsko čudo plaćeno krvlju

Nasilje, rodna nejednakost, cenzura i raspad obiteljskih i društvenih odnosa nisu tek podcrtani povijesnim činjenicama, već i duboko ukorijenjeni u sadašnjost Južne Koreje, piše Jadranka Pintarić. Kroz prizmu književnosti ovogodišnje nobelovke Han Kang, koja suptilno i odlučno progovara o šutnji i nevidljivim žrtvama, otvara se prostor za bolno suočavanje s kolektivnim traumama i promišljanje nužnih promjena.

Narativi služe da se u protok vremena unese smisao. Na kraju, svi postanemo priče.

11. srpnja 2024. / čita se 14 minuta

Marija Ott Franolić

KNJIŽEVNOST

Narativi služe da se u protok vremena unese smisao. Na kraju, svi postanemo priče.

Čitajuči publicistiku, učimo kroz informaciju, a čitajući priče - kroz imaginaciju. Ljudska vrsta svoj napredak ne zahvaljuje samo znanju i obrazovanju, nego i maštanju, izlaženju iz okvira, zamišljanju novih svjetova, piše Marija Ott Franolić u svojoj priči o pričama, u kojoj preporučuje cijeli pregršt knjiga vrijednih čitanja

  1. Pages:
  3. 1
  4. 2
  5. 3
  6. 4
  7. 5
  8. 6
  9. 7