s
f i y S
Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

21. travnja 2017.

Ideje.hr

Statistika

Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

Hrvatska je trenutačno peta najgora po postotku ulaganja u istraživanje i razvitak. Ali to nije najlošiji hrvatski rezultat u tom području. Po broju istraživača još je lošije plasirana

Tko lošiji: Hrvatska četvrta najlošija po broju zaposlenih u istraživanju i razvoju

Hrvatska je trenutačno peta najgora po postotku ulaganja u istraživanje i razvitak. Ali to nije najlošiji hrvatski rezultat u tom području. Po broju istraživača još je lošije plasirana

Na gornjoj slici prikazana su ukupna izdvajanja za istraživanje i razvoj kao postotak BDP-a. Iz nje je vidljivo da je tu Hrvatska peta najgora.

Po tom pokazatelju stoji jednako kao i prije 10 godina dok su sve usporedive zemlje zabilježile povećanje ulaganja. Slovenija i Češka 2015. su izdvajale više od 2 posto, a Hrvatska samo 0,85 posto BDP-a. 2004. razlika je bila bitno manja.

Hrvatska ne stoji bolje ni ako se izdvajanja za R&D promatraju po glavi stanovnika.

 

Po broju zaposlenih u R&D gore stoje jedino Latvija, Rumunjska i Cipar.

Za kraj jedno retoričko pitanje: Može li uz ovakvu razinu izdvajanja za istraživanje i razvoj te vrlo skroman broj zaposlenih na tim poslovima Hrvatska stvoriti moderniju ekonomsku strukturu, odnosno konkurentniju industriju s višom dodanom vrijednosti?

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.