Klub Batina
U 12:00, 15. svibnja Ideje.hr organiziraju razgovor o diobi vlasti. Uvodničar je Đorđe Gardašević, profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, a sudionici su Enes Kulenović, profesor Fakulteta političkih znanosti, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda, Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i profesorica Anita Blagojević s Katedre ustavnog prava Pravnog fakulteta u Osijeku. Razgovor u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu moderira Jasmina Popović i bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti
U 12:00, 15. svibnja Ideje.hr organiziraju razgovor o diobi vlasti. Uvodničar je Đorđe Gardašević, profesor na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, a sudionici su Enes Kulenović, profesor Fakulteta političkih znanosti, Goran Selanec, sudac Ustavnog suda, Sanja Barić, predstojnica Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci i profesorica Anita Blagojević s Katedre ustavnog prava Pravnog fakulteta u Osijeku. Razgovor u Florijana Andrašeca 18a/I u Zagrebu moderira Jasmina Popović i bit će dostupan na youtube kanalu Nezavisnog sindikata znanosti
Hrvatski ustavni okvir nominalno je vezan uz ideju diobe vlasti. Ustavnom reformom iz 2000. godine dodana je i koncepcija međusobnih provjera i ravnoteža, čija je osnovna intencija da onemogući koncentraciju moći u rukama samo jedne grane vlasti ili samo jedne institucije.
23. travnja 2026.
INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
21. travnja 2026. / čita se 5 minuta
U FOKUSU
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
20. travnja 2026. / čita se 17 minuta
KULTURNI FENOMENI
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.