Video. Ima li saveznika za svladavanje koruptivne države.
Zdravko Petak, Mario Munta i Danijela Dolenec zaista su duboko zahvatili u problem lošeg funkcioniranja institucija u Hrvatskoj. Jedno od vrlo praktičnih pitanja je stječe li se političko povjerenje isporučenim rezultatom ili širokom participacijom i transparentnim donošenjem odluka. I kako se u tome postavljaju predstavnici javnosti
Zdravko Petak, Mario Munta i Danijela Dolenec zaista su duboko zahvatili u problem lošeg funkcioniranja institucija u Hrvatskoj. Jedno od vrlo praktičnih pitanja je stječe li se političko povjerenje isporučenim rezultatom ili širokom participacijom i transparentnim donošenjem odluka. I kako se u tome postavljaju predstavnici javnosti
Zdravko Petak, profesor na Fakultetu političkih znanosti, uveo je pojmove slabe (iako počesto velike države), zarobljene države, korporativne i klijentelističke države. Mario Munta, docent na FPZ, na institucije je gledao iz europske perspektive, osobito zanimljivo naglašavajući tri tipa legitimiteta, onog koji se stječe izborima, onog koji se stječe demokratiziranim procesom odlučivanja i onog koji se stječe rezultatima.
Danijela Dolenec, zamjenica gradonačelnika Zagreba i također profesorica na FPZ, govorila je upravo o tome, o stjecanju povjerenja transaparentnim procesima donošenja odluka i, onim što je posebno važno, postupcima koji su radikalni zaokret od onoga što je Hrvatsku učinilo zemljom kroni-kapitalizma.
Ključno je pitanje postoje li saveznici koji će podržati taj pristup. I što u tom pogledu čine predstavnici javnosti, mediji i organizirane grupe na društvenim mrežama, posebno u doba post-istine, kako je istaknuo jedan od sudionika razgovora.
U diskusiji su još sudjelovali Franjo Luković, Ivana Novoselec, Petar Pervan, Stevo Đurašković, Josip Lučev i drugi.
Ideje.hr razgovor su organizirale u suradnji s Akademijom za politički razvoj i think tankom Polazišta i perspektive te, naravno, s Nezavisnim sindikatom znanosti i visokog obrazovanja, na čijem je youtube kanalu dostupan.
Može li Vlada što god hoće, ako ima većinu u parlamentu? U ozbiljnim zemljama još uvijek ne. Tin Radovani analizira obranu liberalnih vrijednosti kroz primjer sudske reakcije na odluku britanske vlade da nošenje (nekih) transparenata proglasi terorizmom.
Umjesto da pruži ravnotežu aristokratskom zastranjivanju unutar nacionalnih demokracija, jedinstveno tržište uspostavilo je 80-ih godina transnacionalni prostor za poslovno lobiranje u kojem dominiraju tehnokrati, piše Nataša Babić u šestom i posljednjem dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću". U poglavlju posvećenom demokraciji, Thompson zaključuje da političari moraju maksimalno limitirati rizike ovakvog zastranjivanja kako bi građani prihvatili teškoće koje od njih iziskuju.
Nacionalnost spaja demokratski autoritet s prošlošću, a prošlost s mitološkim početkom svih pripadnika zajednice, piše Nataša Babić u petom dijelu prikaza knjige Helen Thompson "Poremećaj - Teška vremena u 21. stoljeću" . U poglavlju posvećenom demokraciji, Thompson traga za izvorima rizika zastranjivanja predstavničkih demokracija, i temeljnim pitanjem - jesu li one demokratski ili aristokratski oblik vladavine?