Video predstavljanja knjige N. Budaka: Na dnu društvene ljestvice. Ide li svijet naprijed?
Knjiga Nevena Budaka: Na dnu društvene ljestvice - Robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali u izdanju Leykam International, predstavljena je iz više perspektiva: pravno-povijesne, književnopovijesne i sociološke
Knjiga Nevena Budaka: Na dnu društvene ljestvice - Robovi i služinčad na istočnoj jadranskoj obali u izdanju Leykam International, predstavljena je iz više perspektiva: pravno-povijesne, književnopovijesne i sociološke
Ideje.hr predstavile su knjigu Nevena Budaka o ropstvu i posluzi na istočnom Jadranu u nekih tisuću srednjovjekovnih godina, ali čiji se obrasci i tragovi mogu vidjeti i danas.
Nella Lonza, povjesničarka prava, u uvodu je detaljno opisala knjigu, s puno zanimljivih pojedinosti (npr. o sluškinji koja pobjegne pa se za njom uputi vojska; koliko je njezin status drukčiji od ropkinje) Tomislav Bogdan je naveo kako su se ropstvo i služinčad tretirali u ranoj hrvatskoj književnosti, a Dragan Bagić je izdvojio neke karakteristike ondašnjeg i današnjeg ropstva i služenja i ustanovio da je Budak pesimist, da knjiga sugerira kao da svijet ne slijedi ideju progresa koju imamo u našim pretpostavkama o povijesnom razvitku. Budak je to zanijekao i opisao kako je knjiga nastala.
Rajka Rusan, koja je moderirala razgovor, podsjetila je da je tema atraktivna za povjesničare ekonomije kao i filozofe.
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.