Video razgovora o Čudima džungle, uvodu u filozofiju Ludwiga Wittgensteina
Knjiga je, prema riječima predstavljača Pavela Gregorića i Borana Berčića, odlična za predavače koji se često muče kako studentima približiti možda najvećeg filozofa 20. stoljeća, vrlo je korisna dakle također za početnike, zatim za kulturnu javnost koja se o Wittgensteinu želi informirati, a obuhvatnost, mnoštvo bibliografskih jedinica i prikaz recepcije u Hrvatskoj i svijetu, vrijedni su i za stručnjake
Knjiga je, prema riječima predstavljača Pavela Gregorića i Borana Berčića, odlična za predavače koji se često muče kako studentima približiti možda najvećeg filozofa 20. stoljeća, vrlo je korisna dakle također za početnike, zatim za kulturnu javnost koja se o Wittgensteinu želi informirati, a obuhvatnost, mnoštvo bibliografskih jedinica i prikaz recepcije u Hrvatskoj i svijetu, vrijedni su i za stručnjake
Izdavačka kuća MATE, Zagrebačke škole ekonomije i managementa upravo je objavila knjigu Čuda džungle. Uvod u filozofiju Ludwiga Wittgensteina, autora Kristiana Krkača, Josipe Điri i Mateje Soldo. S predgovorom Josipa Lukina, kako je istaknuto na naslovnici.
Knjiga je 26. svibnja predstavljena u Klubu Batina, koji su pokrenule Ideje.hr. Razgovaralo se o Wittgensteinu kao filozofu koji ima sličnosti sa Nietzscheom, po tome što nije tvorac filozofskih sistema, poput filozofa klasičnog njemačkog idealizma, zatim o dva Wittgensteina, o pristupu Wittgensteinu, o Wittgensteinu i njegovom vremenu, o tome čime se sve bavio, kakav utjecaj ima danas i je li odvojiv od svoje recepcije.
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.