s
f i y S
Zeleno. Floskule i stvarnost

15. veljače 2023.

Ideje.hr

PODCAST

Zeleno. Floskule i stvarnost

Pred vama je opet Polifonija, drugi u nizu podcasta koji se bave aktualnim temama a nastaju u suradnji s Akademijom za politički razvoj. Ovaj put je tema zelena tranzicija.

Zeleno. Floskule i stvarnost

Pred vama je opet Polifonija, drugi u nizu podcasta koji se bave aktualnim temama a nastaju u suradnji s Akademijom za politički razvoj. Ovaj put je tema zelena tranzicija.

Polifonija se nastavlja, ovoga puta u zelenim tonovima! U drugoj epizodi razgovaramo o zelenim politikama, energetskoj tranziciji, borbi protiv klimatskih promjena, kako oni utječu na političke opcije globalno, a u Hrvatskoj posebno. Propitujemo koliko je zelena tranzicija postala floskula i što uopće podrazumijevamo pod tim pojmom te na koja smo odricanja i troškove spremni kao pojedinci i kao društvo.

Za Polifoniju ove teme komentiraju alumni APR-a – Dražen Lučanin, vlasnik agencije Punk Rock Dev, član stranke Možemo, predsjednik Vijeća gradske četvrti Črnomerec te zamjenik predsjednika Radne skupine za digitalizaciju Grada Zagreba, i Šimun Lončarević iz Energetskog instituta Hrvoje Požar, magistar strojarstva i filozofije te doktorand na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Moderira alumna APR-a Karla Ressler, pravna savjetnica u British American Tobacco.

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.