Politička korektnost
Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije
Kako su akademski krugovi utjecali na promjenu obrazaca javne komunikacije
U emisiji Na rubu znanosti koju uređuje i vodi Krešimir Mišak, i koja je bila izložena zahtjevima dijela znanstvene zajednice da se makne iz znanstvenog programa javne Hrvatske televizije, gostovao je 24. travnja Zoran Kurelić, profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu, čime je emisiji – htjeli ne htjeli – nekako dao legitimitet.
Doduše, profesor Kurelić već je na početku rekao da tema “politička korektnost” nije “na rubu znanosti” nego upravo suprotno “u središtu” politoloških rasprava.
Iznimno važnu temu i za Hrvatsku objasnio je uobičajeno rječito, slikovito, zabavno i konkretno. Za stil Kurelićevog izlaganja i demonstracije upućenosti trebalo bi izreći još atributa, no ne pretjerujmo. Uglavnom, uvjerljivo je objasnio porijeklo političke korektnosti prije svega u akademskim krugovima, zatim u javnosti pa čak i u privatnom govoru te koje su posljedice, potom je ukazao na reakcije, u akademskim krugovima, a i u politici, s pojavom Trumpa. Razjasnio je razliku između govora mržnje i političke korektnosti, između Europe i SAD i lokalizirao to pitanje u Hrvatskoj. Kako je javna komunikacija prilično na rubu pameti, emisija s Kurelićem je korisna i za svakidašnje snalaženje.
Link na emisiju je ovdje
https://hrti.hrt.hr/video/show/3401344/na-rubu-znanosti-politicka-korektnost-24-travnja-2017
23. travnja 2026.
INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
21. travnja 2026. / čita se 5 minuta
U FOKUSU
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
20. travnja 2026. / čita se 17 minuta
KULTURNI FENOMENI
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.