s
f i y S

Rasprave

Znamo li vrijednost ulaganja u obrazovanje? Propusti i pogreške u radovima uglednih ekonomista
Pogled u drugi svemir. Najveća nacionalna ekonomija na svijetu, iako još ne najbogatija.

18. travnja 2025. / čita se 18 minuta

Karlo Vujeva

KINA I CHIMERICA

Pogled u drugi svemir. Najveća nacionalna ekonomija na svijetu, iako još ne najbogatija.

U prvom dijelu članka Karlo Vujeva opisuje što je danas stvarna kineska ekonomija, koja je u svakom pogledu dramatično različita od stereotipa koji su se posljednjih desetljeća ukorijenili na Zapadu. Njezin je udio u svjetskom BDP‑u narastao sa 3 na 19 posto za života jedne generacije. U drugom dijelu opisuje kako se tzv Chimerica, simbiotska veza Pekinga i Washingtona transformira u natjecanje dvaju sustava te ističe da recentni trgovinski rat samo objelodanjuje zaokret međunarodnih ekonomskih, vanjskotrgovinskih i financijskih odnosa koji traje već neko vrijeme

Znamo li vrijednost ulaganja u obrazovanje? Propusti i pogreške u radovima uglednih ekonomista

4. travnja 2025. / čita se 8 minuta

Darko Oračić

EKONOMIJA I OBRAZOVANJE

Znamo li vrijednost ulaganja u obrazovanje? Propusti i pogreške u radovima uglednih ekonomista

U recentnim se radovima nekih istaknutih intelektualaca i akademskih ekonomista nalaze ozbiljne nepravilnosti i nedostaci, piše Darko Oračić. Riječ je o pogrešnom prikazivanju sadržaja opusa jednog autoriteta, nenavođenju empirijskih studija koje proturječe tezama autora te navođenju značajne empirijske analize koje u referenci nema. Autori su zaposlenici državnih sveučilišta i zagovornici povećanja državnog financiranja obrazovanja radi smanjenja društvene nejednakosti.  

Dijalektički proces proizvodnje smisla. Razgovor s Nadeždom Čačinovič

5. ožujka 2025. / čita se 16 minuta

Ankica Čakardić

INTERVJU

Dijalektički proces proizvodnje smisla. Razgovor s Nadeždom Čačinovič

Ankica Čakardić započela je ovaj razgovor s Nadeždom Čačinovič u njezinom zagrebačkom stanu 21. prosinca 2022 godine, a zaključila elektroničkom poštom 23. lipnja 2024. godine. Dvije su filozofkinje u razgovoru zabilježile teme o kojima razmjenjuju mišljenja posljednjih dvadesetak godina, koliko zajedno rade i prijateljuju, a Ideje.hr ga objavljuju, ljubaznošću autorica, u povodu izlaska knjige "Hrvatske filozofkinje: čitanka" u kojoj je izvorno objavljen.

Rimska i arapska notacija brojeva (6). Dva tipa povijesti matematike

21. veljače 2025. / čita se 11 minuta

Zvonimir Šikić

POVIJEST BROJEVA

Rimska i arapska notacija brojeva (6). Dva tipa povijesti matematike

Rimske su brojke slijepa ulica iz koje se dalje ne može razviti nikakva matematika, piše Zvonimir Šikić u novom nastavku polemike o povijesti rimskih i arapskih brojki. Osim za logaritme, rimske brojke su kočnica i za druge stvari poput algebre, analitičke geometrije, kalkulusa... za svu matematiku od renesanse na dalje.

Belgija i Hrvatska. Video konferencije o znanstvenim temeljima umjetne inteligencije.

14. veljače 2025.

Ideje.hr

Klub Batina

Belgija i Hrvatska. Video konferencije o znanstvenim temeljima umjetne inteligencije.

Konferenciju, koja je održana u srijedu, 12. veljače, u organizaciji Veleposlanstva Kraljevine Belgije, Pugwash Hrvatska i portala Ideje.hr otvorili su veleposlanik Kraljevine Belgije u Hrvatskoj, njegova ekselencija William de Baets, i Zvonimir Šikić, predsjednik Pugwash Hrvatska i suradnik Svjetske akademije umjetnosti i znanosti

Rimska i arapska notacija brojeva (5). Od računanja prstima do postupka na papiru. Materijalna sredstva i razvoj matematike.

27. siječnja 2025. / čita se 17 minuta

Željko Ivanković

POVIJEST BROJEVA

Rimska i arapska notacija brojeva (5). Od računanja prstima do postupka na papiru. Materijalna sredstva i razvoj matematike.

U prvom dijelu članka Željko Ivanković prepričava dosadašnju raspravu o zamjeni rimskih brojeva/brojki arapskima, a zatim raspravu proširuje teorijom kognitivne arheologinje Karenleigh Overmann koja posebnu pažnju u formiranju koncepta broja posvećuje materijalnim sredstvima među kojima je i notacija. Ivanković ističe da razvoj nije bio skokovit, od otkrića do otkrića nego postupan i dugotrajan te postavlja pitanje koja je komponenta pozicijske notacije bila presudna za kasnija matematička otkrića

(Ne)usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s poslovnim ciklusom europodručja. Je li HNB manipulirao rezultatima svojeg istraživanja radi uvođenja eura?

17. siječnja 2025. / čita se 17 minuta

Viktor Viljevac

MAKROEKONOMIJA

(Ne)usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s poslovnim ciklusom europodručja. Je li HNB manipulirao rezultatima svojeg istraživanja radi uvođenja eura?

Hrvatsko se gospodarstvo trenutačno suočava s visokom inflacijom, kojoj nimalo ne pomaže monetarna politika ECB-a, piše Viktor Viljevac. Analize su još 2017. pokazivale upitnu usklađenost hrvatskog poslovnog ciklusa s onim u eurozoni, ali je HNB forsirao drukčiji zaključak. Uz pitanje bi li s manje inflacije standard građana i gospodarstvo prolazili bolje ili lošije, ideja aktualne vlade o ograničavanju cijena pojedinih proizvoda možda je i najbolji odgovor na inflaciju.

Svijet nakon ‘neoliberalne hegemonije’. O vrijednosti neke stvari najbolje sudimo – kada smo je izgubili.

10. prosinca 2024. / čita se 8 minuta

Darko Polšek

RASPRAVE

Svijet nakon ‘neoliberalne hegemonije’. O vrijednosti neke stvari najbolje sudimo – kada smo je izgubili.

'Neoliberalizam' nije statičan sustav (poput onih koje zazivaju njegovi kritičari): on je pojedincima, narodima i državama omogućio najrazličitije vrste kreativnosti, i ponajviše – pravo na pogreške, istaknuo je Darko Polšek u svojem govoru na Slovenskim politološkim danima. Autoru je posebno bilo stalo da se naglasi koliko je neoliberalizam "povrh stvaranja bogatstva bio važan u kreiranju mira i razmjerno stabilnog međunarodnog poretka."

Usporedba Beč – Zagreb. Javni prijevoz, korištenje prostora, lokalne politike i stanovanje

4. prosinca 2024. / čita se 17 minuta

Josip Tica

URBANA EKONOMIKA

Usporedba Beč – Zagreb. Javni prijevoz, korištenje prostora, lokalne politike i stanovanje

Rast broja stanovnika, ali i rast životnog standarda rezultira sve većom potražnjom za stambenim prostorom, što stvara permanentan pritisak na rast cijena nekretnina, piše Josip Tica. No, na dostupnost stambenog prostora moguće je utjecati nizom faktora, od prometne infrastrukture do prostornog planiranja, što postaje jasno vidljivo u usporednoj analizi Zagreba i Beča.

  1. Pages:
  3. 1
  4. 2
  5. 3
  6. 4
  7. 5
  8. 6
  9. 7
  10. 8
  11. ...
  12. 28