s
f i y S
Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

2. srpnja 2018.

Filip Novokmet

Najava predavanja Filipa Novokmeta, 4. srpnja u 16:00

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

Filip Novokmet je doktorirao 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija. Predavanje o kretanju nejednakosti u Hrvatskoj održat će u srijedu, 4. srpnja u 16:00 u Florijana Andrašeca 18a/1 u Zagrebu

Nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi

Filip Novokmet je doktorirao 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija. Predavanje o kretanju nejednakosti u Hrvatskoj održat će u srijedu, 4. srpnja u 16:00 u Florijana Andrašeca 18a/1 u Zagrebu

Rastuće nejednakosti dohotka i bogatstva su vratile problem raspodjele u središte ekonomskog interesa. Dominantni teorijski obrazac je dugo zanemarivao ovu tematiku, gledajući na pitanje raspodjele kao problem nekih prošlih vremena. Dijelom iz razloga što je razdoblje između 1950-ih do 1980-ih bilo obilježeno niskim razinama nejednakosti širom svijeta, te je pozornost bila isključivo posvećena pitanju ekonomske efikasnosti.

No od 1980-ih svjedočimo rastu nejednakosti u raspodjeli dohotka gotovo svugdje (Slika 1.), i u svijetlu novih dokaza se postavlja pitanje da li tržišna ekonomija uistinu ima tendenciju stvaranja previsoke nejednakosti, kako su, primjerice, vjerovali klasični ekonomisti?

Slika 1: Udio najviših 10% dohodaka u nacionalnom dohotku Izvor: World Inequality Report (2018)

Zašto danas nejednakosti rastu diljem svijeta, što ih pokreće i što trebamo činiti? Kako bi se konstruktivno pristupilo ovim pitanjima, korisno se je okrenuti dugoročnom razvoju nejednakosti. Mapiranje povijesnog razvoja nejednakosti je tako vodilo do ključnih doprinosa u ovom području, poput utjecajne Kuznetsove krivulje (Kuznets 1953, 1955), prema kojoj je ekonomski rast prirodno rješenje za problem nejednakosti. No kada su gotovo pola stoljeća nakon Kuznetsa, Piketty (2001, 2014) i suradnici (npr. Atkinson i Piketty 2007, 2010; World Inequality Report 2018) empirijski pristupili dugoročnom kretanju nejednakosti, sve je bilo manje uporišta za ovako optimističan scenarij. Nova saznanja prije ukazuju kako je razvoj nejednakosti posljedica kompleksnog spleta političkih i institucionalnih uređenja u pojedinim zemljama.

Ovo predavanje promatra razvoj nejednakosti u Hrvatskoj u povijesnoj i međunarodnoj perspektivi. Posebna pažnja se posvećuje usporedbi sa bivšim socijalističkim zemljama u Istočnoj Europi (Slika 2.). Trendovi se analiziraju u kontekstu dugoročnog razvoja, ekonomske tranzicije, globalizacije, itd. Različito kretanje nejednakosti u bivšim socijalističkim zemljama upućuju kako politike, institucije i ideologija imaju presudnu važnost u razvoju nejednakosti.

Slika 2. Udio najviših 1% dohodaka u ukupnom dohotku Izvor: Novokmet (2017)
Literatura:
Atkinson, A. B., and Piketty, T., ed. (2007). Top incomes over the twentieth century: A Contrast between Continental European and English-speaking Countries. Oxford: Oxford University Press
Atkinson, A. B., and Piketty, T., ed. (2010). Top incomes: A global perspective. Oxford: Oxford University Press
Kuznets, S. (1953). Shares of Upper Income Groups in Income and Savings. New York: National Bureau of Economic Research
Kuznets, S. (1955). “Economic growth and income inequality”. American Economic Review, 45, pp. 1-28.
Novokmet, Filip. (2017). “Between Communism and Capitalism: Essays on the Evolution of Income and Wealth Inequality in Eastern Europe 1890–2015 (Czech Republic, Poland, Bulgaria, Croatia, Slovenia, and Russia).” PhD diss. Paris School of Economics.
Piketty, T. (2001). Les hauts revenus en France au XXème siècle. Inégalités et redistributions, 1901-1998. Grasset
Piketty, T. (2014). Capital in the 21st century, Cambridge MA: Belknap
World Inequality Report(2018), dostupno na https://wir2018.wid.world

23. travnja 2026.

INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK

Škole će postati teretane za mozak

O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

21. travnja 2026. / čita se 5 minuta

U FOKUSU

Koliko u Hrvatskoj vrijedi akademska šutnja?

Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

20. travnja 2026. / čita se 17 minuta

KULTURNI FENOMENI

Johnny Kitagawa. Mračni otac lijepih dječaka J-Popa, K-Popa.

Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.