predavanje filipa novokmeta
Filip Novokmet je doktorirao je 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija
Filip Novokmet je doktorirao je 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija
U srijedu, 4. srpnja u 16:00 u Florijana Andrašeca 18a u Zagrebu, u organizaciji Ideje.hr, Filip Novokmet održat će predavanje pod naslovom:
Filip Novokmet je poslijedoktorand na Paris School of Economics i znanstveni novak na projektu World Wealth and Income Database (WID). Doktorirao je 2017. na Paris School of Economics pod mentorstvom Thomasa Pikettya, a glavni istraživački interesi su mu dohodovne i imovinske nejednakosti, ekonomska povijest i politička ekonomija.
Disertacija Between communism and capitalism: essays on the evolution of income and wealth inequality in Eastern Europe 1890-2015 u kojoj se, između ostalog, na temelju unikatnih poreznih podataka Novokmet bavi dugoročnim razvojem udjela najviših dohodaka (top incomes) u Hrvatskoj, dostupna je ovdje.
Molimo Vas da radi planiranja prostornih kapaciteta svoj dolazak potvrdite na mail matija@nsz.hr do 3.srpnja 2018.
Iz članka o najvišim dohotcima u Hrvatskoj i Sloveniji izdvajamo sljedeću sliku:
23. travnja 2026.
INTERVJU BLAŽENKA DIVJAK
O promjenama koje umjetna inteligencija unosi u sustav obrazovanja i znanosti govori bivša ministrica Blaženka Divjak. Na koje opasnosti smo se već davno morali pripremiti, i zašto nismo?
21. travnja 2026. / čita se 5 minuta
U FOKUSU
Zašto hrvatski znanstvenici često okreću glavu i šute kad se anomalije dogode u njihovom dvorištu? Je li u pitanju strah, korist ili krivo razumijevanje profesionalne solidarnosti? Kakvu poruku time šalju mladima koji ulaze u sustav? Odgovore traži Nikola Baketa.
20. travnja 2026. / čita se 17 minuta
KULTURNI FENOMENI
Sve što se danas zna o K-Popu - od sustava idola i kampova za obuku do androgine estetike 'cvjetnih dječaka - nastalo je u Japanu, u glavi čovjeka koji je bio vizionar u popularnoj kulturi i serijski pedofil. Priča o Johnnyju Kitagawi, ocu J-Popa koji je četrdeset godina gradio globalnu industriju vrijednu milijarde dolara dok je silovao djecu, možda je najpotresniji paradoks moderne pop kulture - piše Velimir Grgić.